Posao snova s ružinim uljem

Ona do danas nikad nije bila u Afganistanu i zapravo je htjela postati socijalna radnica. Ali, Barb Stegemann i njezina tvrtka sada uspješno posluju s Afganistancima. Ova 42-godišnjakinja uvozi ulje dobiveno iz cvjetova ruže ili naranče i od njega pravi parfeme. Njezini parfemi u međuvremenu se ne prodaju samo preko interneta nego se mogu naći i na policama supermarketa u Kanadi kao i u shopovima jedne zrakoplovne tvrtke.

Ono što ovoj Kanađanki donosi dobru zaradu ima i razvojnu funkciju. Ako afganistanski seljaci uzgajaju ruže, automatski će na poljima biti manje maka za opijate. "Ja samo grebem po površini", kaže Stegemann u razgovoru za Deutsche Welle. Jer, u usporedbi s legalnim biljkama mak i kanabis se proizvode u puno većim količinama i prerađuju u razne droge. Prema navodima Ujedinjenih naroda, Afganistan je najveći proizvođač opijata s 90 posto udjela na svjetskom tržištu.

Banke smatrale ideju neozbiljnom

Barb Stegemann se nada da će svojim primjerom ohrabriti i druge investitore da i oni u inozemstvu ostvare inovativne ideje. "Tako gradimo odnose s Afganistancima, upoznajemo se." Trgovina je., vjeruje kanadska poduzetnica, ključ za razvoj te krizne regije.

Oko 80 posto Afganistanaca danas živi od poljoprivrede. Bilo je puno pokušaja da se afganistanske seljake odvrati od proizvodnje droga. Od 2004. Njemačka organizacija za pomoć gladnima podupire poljoprivrednike da uzgajaju ruže iz kojih se dobiva ulje. Barb Stegemann je na tu ideju došla preko svog najboljeg prijatelja. Trevor Green je kao vojnik u Afganistanu teško ranjen. Ona je tom kapetanu kanadske vojske posvetila jednu knjigu, a dok se bavila tom zemljom naišla je na ime jednog trgovca. Abdulah Arsala je eteričnim uljima seljacima omogućio alternativni izvor prihoda. Stegemann je planirala početi s poslom u svojoj garaži i od Arsale je otkupila ulja za 2.000 američkih dolara. "Banke mi nisu htjele dati kredit", pripovijeda ova Kanađanka. One su ideju smatrale neozbiljnom i nisu vjerovale da može uspjeti s obzirom da nema gospodarskog iskustva. "Sve sam najprije plaćala kreditom karticom. Za mjesec dana sam potrošeni novac zaradila."

Na maku dvostruka zarada

Prije dvije godine je zahvaljujući jednom nastupu na kanadskoj televiziji pridobila jednog investitora. Od tada je preko svoje tvrtke "7 Virtues" (7 kreposti) u Afganistanu potrošila oko 100.000 američkih dolara. Njezin poslovni partner Arsala u Afganistanu stalno zapošljava 15 ljudi. Za vrijeme berbe u ožujku i travnju zapošljava dodatnih 2.500 sezonskih radnika. "Ruže i naranče su dobra zamjena za mak", kaže on. "Ali, te biljke trebaju tri do pet godina dok dosegnu puni cvat." Brojni seljaci ne mogu tako dugo čekati.

Ovisno o vremenu mak se može brati više puta u godini. U usporedbi s cvjetovima ruže ili naranče trgovci na maku zarađuju dvostruko više, kaže Janet Kursawe, znanstvena suradnica na Istraživačkom institutu evangeličke studijske zajednice. "Mnogi radije ne bi uzgajali mak", kaže ona u razgovoru za DW. Oni su svjesni zabrane i istraživanja pokazuju da seljaci sve više prelaze na legalne kulture ako im se stave na raspolaganje sjeme, gnojivo i sustavi za navodnjavanje.

Osvajanje europskog tržišta

Projekti kao uzgajanje ruža ili šafrana nemaju samo pozitivne strane, kaže ova stručnjakinja: "Cijena ružinog ulja je nakon nekog vremena ekstremno pala jer je ponuda odjednom bila jako velika. Time je smanjena privlačnost te zamjenske kulture." Zbog toga se ne mora odustati od takvih projekata. Ali, bilo bi pametno na dugi rok prekinuti ovisnost o poljoprivredi, izgraditi infrastrukturu i time potaknuti razvoj drugih gospodarskih grana u Afganistanu. Kanađanka Barb Stegemann trenutno radi na širenju svoga posla. Ona otkupljuje i ulje s Haitija i želi osvojiti europsko tržište.