Posebni odnosi Njemačke i Izraela

Kad izraelski premijer Benjamin Netanjahu posjeti Njemačku on dolazi u zemlju s kojom je Izrael sudbinski povezan. Odnose dviju zemalja snažno obilježava šoa, masovno ubojstvo koje je nacistička Njemačka izvršila nad šest milijuna Židova.

Pa ipak, od uspostave diplomatskih odnosa 1965. godine odnosi dviju zemalja su impresivno napredovali. Za pomirenje je osobito zaslužan David Ben Gurion (1886-1973). Unatoč holokaustu, prvi predsjednik izraelske vlade zalagao se za poboljšanje odnosa s "drukčijom Njemačkom". Ben Gurion i prvi savezni kancelar Konrad Adenauer sastali su se samo dva puta - 1960. i 1966. - ali su djelovali kao dva prijatelja.

Danas su odnosi dviju zemalja partnerski. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je prije putovanja u Izrael u proljeće 2018. ovako opisao odnose dviju zemalja: "Mislim da se glede predodžaba o ciljevima u gotovo svemu slažemo, iako postoje razlike glede puta kako doći do tih ciljeva. Ali, kod svih tih pitanja će mjesto Njemačke biti na strani Izraela."

Sjećanje na masovno ubojstvo nad Židovima je važno, ali više nije dominantno, kaže njemačko-izraelski publicist Michael Wolffsohn. On raspršuje legendu da je samo holokaust doveo do stvaranja države Izraela: "To bismo trebali ispraviti: i bez holokausta bi nastala država Izrael. A šest milijuna Židova je moglo i dalje živjeti."

Danas se Njemačka i Izrael slažu glede mnogih stvari. Ali, postoje i sporna pitanja, primjerice gradnja židovskih naselja na zaposjednutim palestinskim područjima. S obzirom na kritike brojni Izraelci Nijemcima i drugim Europljanima predbacuju da ne mogu shvatiti položaj zemlje koja je okružena pretežito neprijateljskim državama. O tomu stručnjak za Izrael Peter Lintl iz berlinske Zaklade za znanost i politiku kaže: "S jedne strane to je, naravno, točno. Mislim da brojni Europljani stvarno imaju poteškoća shvatiti položaj Izraela. Radi se prije svega o predodžbi da se Izraelci nalaze u sukobu s Palestincima koji traje više od stotinu godina. Osim toga u nekim medijima se još uvijek raspravlja o pravu Izraela na postojanje. Brojni Europljani si ne mogu zamisliti nesigurnost koja zbog toga nastaje, povezanu sa stanjem sigurnosti."

Pa ipak, solidarnost s Izraelom je njemački državni rezon. Prilikom svoga povijesnog govora u Knessetu 2008. godine savezna kancelarka je bila vidno dirnuta kad je izgovorila ove riječi: "Svaka savezna vlada i svaki savezni kancelar prije mene osjećali su obvezu posebne povijesne odgovornosti Njemačke prema sigurnosti Izraela."

Izraelci trenutno s određenom zabrinutošću gledaju na širenje antisemitizma u Njemačkoj i Europi, podjednako lijevog, desnog i islamskog antisemitizma. S druge strane, u Njemačkoj trenutno ne vide očekivane signale za miroljubivu nagodbu između Izraelaca i Palestinaca. Pritom je Njemačka već odavno nakon SAD-a drugi najvažniji trgovinski partner Izraela, kojemu je u više navrata isporučivala podmornice. Postoje brojni zajednički istraživački planovi. Ali, politički odnosi ukupno nisu bez određenih napetosti.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.