Pouzdan partner s beznačajnim tržištem

Drugog dana (15.4.) svog boravka u Hrvatskoj njemački je predsjednik Horst Köhler zajedno sa svojim domaćinom, predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, prijepodne u Zagrebu svečano otvorio hrvatsko-njemački gospodarski forum. Privredna suradnja dviju zemalja jedna je od središnjih tema uzvratnog službenog posjeta šefa njemačke države Hrvatskoj. Jer, bilo da se radi o telekomunikacijama, medijima, strojogradnji ili graditeljstvu – u mnogim granama hrvatske privrede njemački su investitori odavno prepoznali svoj interes.

Prepreke kojih ne bi smjelo biti

Njemačka je druga zemlja po visini međunarodnih ulaganja u Hrvatsku – odmah iza Austrije. Pa ipak, predsjednik Republike Stjepan Mesić samokritički primjećuje "da bi naši gospodarski odnosi objektivno mogli biti i bolji nego što jesu, odnosno da na putu njihovog razvoja postoje prepreke kojih naprosto ne bi smjelo biti." U skladu s tom ocjenom protekao je i uvodni dio hrvatsko-njemačkog gospodarskog foruma, što su ga prijepodne u Zagrebu zajedno otvorila dvojica šefova država.

Horst Köhler je svoje obraćanje započeo hrvatskom narodnom poslovicom "Sokol perjem leti, a ne mesom". Time je htio istaknuti važnost institucionalnog privrednog povezivanja dviju zemalja, osobito kroz suradnju Hrvatske gospodarske komore i prije pet godina osnovane Hrvatsko-njemačke gospodarske i trgovinske komore sa sjedištem u Zagrebu. U njoj je dosad učlanjeno preko 270 poduzeća. "Ona se brinu o tome da ideje i proizvodi steknu krila u korist svih sudionika", poručio je njemački predsjednik.

Otvoreno i bez diplomatskih floskula

No, tu je već bio i kraj kurtoazije. Nastavak skupa kojemu su nazočila brojna privredna izaslanstva dviju zemalja protekao je otvoreno, bez diplomatskih floskula. Razlog su još uvijek nedovoljno iskorišteni potencijali uslijed poznatih problema. Köhler se za uklanjanja postojećih zapreka založio ljubaznim i ohrabrujućim riječima, ali i nedvosmisleno dao do znanja što očekuje.

"Hrvatskoj želim potrebnu energiju, te neophodnu nacionalnu složnost u provedbi daljnjih nezaobilaznih reformi, na primjer u pravosuđu, javnoj upravi i suzbijanju korupcije", kazao je njemački predsjednik. Na tome se radi, kratko je uzvratio Mesić, te dodao: "Mislim da mi taj posao obavljamo dobro i vjerujem da ćemo ga završiti na vrijeme tako da možemo očekivati članstvo u Europskoj uniji do 2010." Dopredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec podrobno je opisao što je Hrvatska već učinila ili tek radi na privlačenju stranog kapitala, ali nije prešutio ni probleme.

Nedostaju direktna strana ulaganja

"Jer od 16,5 milijardi eura izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj u razdoblju od osamostaljenja do kraja trećeg tromjesečja prošle godine najveći dio njih od 87 posto su zapravo akvizicije hrvatskih tvrtki i Hrvatska nije položila ispit zrelosti upravo u procesu privlačenja direktnih stranih ulaganja, prije svega takozvanih green field investicija", priznao je zamjenik hrvatskog premijera.

Hrvatska je danas infrastrukturno najizgrađenija zemlja regije. Čak 70 posto njezina zakonodavstva usklađeno je s pravnom stečevinom Europske unije. Na povoljnom je zemljopisnom položaju, te raspolaže dobro kvalificiranom radnom snagom, podsjetio je Polančec. Sve to je čini privlačnom za inozemni kapital ili zajednička ulaganja, na primjer u energetici ili turizmu. "A ono područje u kojem ja vidim da je moguća puno veća uključenost i sudjelovanje prije svega njemačkih investitora je nastavak privatizacijskih procesa, jer mi u ovom trenutku još uvijek imamo 18 turističkih tvrtki u kojima imamo većinski udjel i u koje namjeravamo investirati."

Odskočna daska za cijelu regiju

Gostima iz Njemačke naročito se dojmila iskrenost i strateška promišljenost poziva predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića: "Nemojte gledati Hrvatsku kao tržište, jer smo mi beznačajno tržište. Naš nacionalni dohodak po glavi stanovnika je otprilike oko 10.000 (američkih) dolara i ima nas 4,5 milijuna. Ali, Hrvatska je najpouzdaniji partner za poslovnu ekspanziju na jugoistoku Europe."

Parlamentarni državni tajnik u njemačkom Ministarstvu privrede Hartmut Schauerte, međutim, upozorava: "Ne želimo jednosmjernu ulicu između Njemačke i Hrvatske, nego ovamo želimo dovesti proizvodne firme, mala i srednja poduzeća, ali nam za to trebaju partneri." I dok gospodarska izaslanstva nastavljaju s radom po skupinama, kako bi načelna politička opredjeljenja pretočila u konkretne poslovne projekte, zajedničke ocjene najbolje je sažeo sâm njemački predsjednik: "Perspektive i potencijali naše međusobne suradnje su izgledni. Iskoristimo ih."