Povijesni američko-kubanski susret

Razgovor dvojce visokih političkih predstavnika, održan u četvrtak (9.4.) uoči samita američkih država u Panami, donio je napredak u planiranom približavanju dviju zemalja, doznaje se iz krugova bliskih američkoj vladi. Zadnji sastanak na visokoj razini održan je 1959. Tada su se susreli američki predsjednik Richard Nixon i njegov kubanski kolega Fidel Castro. Ubrzo nakon toga došlo je do drastičnog pogoršanja odnosa dviju država.

Američki ministar vanjskih poslova Kerry je već ranije preporučio Bijeloj kući uklanjanje Kube s popisa zemalja koje podržavaju terorizam. To je bio jedan od glavnih kubanskih zahtjeva u pregovorima o ponovnoj uspostavi diplomatskih odnosa.

Za sada nije dogovoren bilateralni susret predsjednika SAD-a i Kube, prenosi Bijela kuća. No iz diplomatskih krugova se doznaje da će tijekom samita američkih država koji se održava u Panami (10. i 11.4.) vjerojatno doći do tog povijesnog sastanka. Vlade u Havani i Washingtonu su u prosincu 2014. dogovorile ponovnu uspostavu diplomatskih odnosa.

Obamin politički projekt

"Kuba više nije ono što je bila za vrijeme Hladnog rata - produžena ruka Sovjetskog Saveza. Zbog toga danas ne vrijedi više ono što je vrijedilo jučer", kaže Carl E. Meacham iz konzervativnog Centra za strateške i internacionalne studije. Predsjednik SAD-a Barack Obama dobro zna: Kuba danas jedva da dobiva pomoć od Rusije, a vlada u Havani ovisi od isporuka nafte iz Venezuele - države koja je i sama u problemima zbog pada cijena nafte i zbog vlastitih grešaka u gospodarskoj politici.

Poboljšanje odnosa između Kube i SAD-a ne može se pripisati samo predsjedniku Obami, koji to vidi kao politički projekt po kojem će ostati zapamćen. "Postoji konsenzus u cijelom diplomatskom establišmentu u SAD-u da će se na taj način "brže riješiti" kubanske vlade. Hoće li se to na kraju i dogoditi - to je sasvim druga priča", kaže Mark Weisbrot iz ljevičarski nastrojenog Centra za ekonomska i politička istraživanja.

Kuba beskompromisna kada je riječ o ljudskim pravima

Čini se da je američka vlada spremna da Kubi po tom pitanju izađe u susret. Ali zauzvrat očekuje ustupke na području poštivanja ljudskih prava. I tu nailazi na nepremostivu prepreku. Više kubanskih oporbenjaka koji su dobili poziv za sudjelovanje na samitu u Panami nisu dobili dozvolu za putovanje. Samo u ožujku je kubanska policija uhitila na stotine oporbenjaka. Političari iz Washingtona će o tome sigurno govoriti na samitu u okviru "Foruma o civilnom društvu".

Administracija predsjednika Obame očekuje pohvale za svoju politiku prema Kubi. Pohvale se očekuju i za najave Washingtona da će Kubi uputiti pomoć u iznosu od nekoliko milijardi dolara, kako bi se otvorila mogućnost bolje gospodarske suradnje država Srednje Amerike i suradnje na području opskrbe energijom.

Sankcije protiv Venezuele

Mjesec dana uoči samita SAD je zbog kršenja ljudskih prava uveo sankcije protiv članova vlade Venezuele. Predsjednik te države Nikolas Maduro nakon toga ne prestaje govoriti o "američkoj agresiji". On na taj način pokušava skrenuti pažnju s katastrofalnog stanja gospodarstva u svojoj zemlji. Kuba, Ekvador i Bolivija su pokazale solidarnost s Madurom. SAD će zato na samitu pažljivo pratiti koje države će slijediti njihov primjer.

Američki predstavnici vjerojatno će s ostalim sudionicima razgovarati i o sve većem utjecaju Kine na zemlje Južne Amerike. SAD želi smanjiti taj utjecaj i smatra da je došao trenutak za to. Naime, kinesko gospodarstvo u proteklom razdoblju bilježi pad rasta, dok se gospodarstvo SAD-a nalazi na početku faze uspona. Više država Latinske Amerike želi profitirati od toga.