Poznati Hrvati u Njemačkoj: Josip Juratović - od tvorničkog radnika do parlamentarca

Njegov se život može ukratko opisati kao američki san odsanjan u Njemačkoj. Od skromnih početaka gastarbajterskog djeteta do mjesta parlamentarnog zastupnika. Josip Juratović je od 2005. zastupnik Socijalno-demokratske stranke u Bundestagu, Njemačkom parlamentu, gdje je kao bivši tvornički radnik pomalo egzotična pojava.

Juratović se rodio 15. 01.1959. u Koprivnici. S petnaest godina dolazi s majkom u Njemačku u gradić Gundelsheim pokraj Heilbronna, gdje već u mladoj dobi pokazuje svoj talent za politiku. "Kako u Gundelsheimu za nas mlade koji nismo sa starijima htjeli visiti po kafićima nije bilo mjesta, postalo nam je ubrzo jasno - treba nam klub za mlade. Pokrenuli smo pregovore s gradskom upravom i nakon nekoliko zapreka postigli smo svoj cilj. Točnije rečeno bio je to moj prvi politički uspjeh", prisjeća se Juratović.

Smiju li se učlaniti i stranci?

Nakon mature školuje se za automehaničara. Svoj prvi posao Juratović dobiva u Mannheimu gdje se i učlanjuje u Socijalno-demokratsku stranku Njemačke (Sozialdemokratische Partei Deutschlands) - SPD. "U centru Mannheima otkrio sam jedan informacijski štand SPD-a. Spontano sam se obratio čovjeku koji je tamo stajao i pitao ga:"Smiju li kod vas članovima postati i stranci?" Čovjek nije znao, pa je morao pitati svog predsjedavajućeg. I smio sam pristupiti stranci", opisuje Juratović svoj prvi kontakt s SPD-om.

Kasnije dobiva posao kao lakirer u tvornici automobila Audi. Posao je težak i štetan za zdravlje i Juratović ga radi punih sedam godina. Kasnije postaje kontrolor proizvoda te prihvaća sve više odgovornih položaja u poduzeću. Postaje povjerenik sindikata IG Metall, a od 2000. i član vijeća zaposlenika.

Tuđman ga nije volio

Početkom domovinskog rata osniva u sklopu IG-Metalla organizaciju "Novi most" kojom želi pomiriti ljude iz bivše Jugoslavije koji žive u Njemačkoj. Njegovi prijedlozi za mirno rješavanje sukoba na Balkanu ne nailaze na razmijevanje Zagreba i Vlada Franje Tuđmana ga proglašava narodnim izdajnikom. Kako Juratović sam navodi na stranici Bundesrata "1995. Hrvatski ga Sabor izopćava". On sam o tome kaže: "Shvatio sam da politički sukobi koje mi tu u Njemačkoj imamo nisu ništa u usporedbi s pitanjima rata i mira. I naučio sam da svijet takav građanski rat ne smije šutke prihvatiti već treba odlučno djelovati."

1998. uzima njemačko državljanstvo i biva izabran u općinsko vijeće u Gundelsheimu. 2005. kandidira se za Bundestag. Nitko ne vjeruje da Juratović ima izgleda. Juratovićevo izborno obećanje je da će se boriti za prava "maloga čovjeka". I time uspjeva osvojiti glasove. Od 2005. je zastupnik u Bundestagu gdje je njegovo mišljenje pogotovo u Komisiji za rad jako cijenjeno jer on zbog svog dugogodišnjeg staža kao radnik zna procijeniti posljedice promijena zakona na radnike.

Juratović je aktivan i kad se radi o odnosima s Hrvatskom. Kad je 2006. kao član njemačkog parlamentarnog izaslanstva posjetio Zagreb on je upozorio na potrebu demokratizacije zemlje: "Svima je jasno da će se sada po određenim pitanjima na Hrvatsku malo intenzivnije gledati i hoće li njezin ulazak sad biti 2009., kako si to Hrvatska zamišlja ili možda koju godinu kasnije, manje je bitno. Mislim da je jedno bitno - da se ti procesi, koji stoje pred Hrvatskom, da se optimalno riješe. Nije bitan samo datum nego i kvaliteta cjelokupnog političkog sustava u ovoj zemlji."

Juratović živi u Gundelsheimu sa svojom ženom Christine i troje djece.

Autorica: Z.Budimlija

Odg. urednica: S. Kobešćak