Pozornicu je napustio velikan svjetske povijesti

«Draga braćo i sestre, u 21 sat i 37 minuta naš voljeni sveti otac Ivan Pavao Drugi vratio se domu svoga Oca. Pomolimo se za njega» – vijest je koju je vjernicima na Trgu svetog Petra u Rimu sinoć oko 22 sata prenio kardinal Leonardo Sandri. Ljudi su odreagirali dugim pljeskom, kako je uobičajeno u Italiji, a nakon toga je uslijedila tišina. Brojni su ljudi zaplakali. «Podari mu vječni mir» rekao je dosadašnji vatikanski državni tajnik Angelo Sodano na kraju prve molitve de profundis, nakon koje je na središnji vatikanski trg na molitveno bdijenje stiglo stotinjak tisuća vjernika. Kardinal Sodano predvodit misu zadušnicu na Trgu svetog Petra.

Papino se zdravstveno stanje u četvrtak navečer snažno pogoršalo. U noći na petak doživio je srčani udar i sepsu. Prema navodima Vatikana u subotu je ujutro papa dobio visoku temperaturu. U 7,30 sati je uz papu služena jutarnja misa, iako Ivan Pavao Drugi na njoj nije aktivno sudjelovao. Posljednja misa s papom održana je jučer oko 20 sati, kada je papa još jednom primio posljednju pomast, izjavio je vatikanski glasnogovornik Joaquin Navarro-Valls.

Posmrtni ostaci poglavara katoličke crkve u bazilici svetog Petra najvjerojatnije će biti izloženi tek sutra. U ponedjeljak će se prvi puta sastati i kongregacija kardinala, koja do izbora novog pape vodi rimsko-katoličku crkvu. Kongregacija uz ostalo određuje kada će Ivan Pavao Drugi biti pokopan. Očekuje se da će na ispraćaj pape doći i do dva milijuna ljudi. Za sada je otvoreno gdje će Karol Wojtyla biti pokopan. Sukladno tradiciji mjesto ga čeka u vatikanskim katakombama, međutim tek nakon otvaranja njegove oporuke vidjet će se nije li mu želja ipak bila da bude pokopan u rodnoj Poljskoj.

Iz svijeta stižu brojne reakcije

«Od nas je otišao odvažni svjedok evanđelja, velikan svjetske povijesti i trajni uzor ne samo za katolike» izjavio je predsjednik njemačke biskupske konferencije, kardinal Karl Lehmann. «Papa je umro onako kao je živio i djelovao: budan duhom gotovo do posljednjega, pun predanosti svojoj službi i predan volji Božjoj», naglasio je biskup iz Mainza. Lehmann je posebno izdvojio njegove političke zasluge: «Njegova je odlučnost srušila mnoge zidove, među ostalima zacijelo i Čelični zastor. Svijet je postao siromašniji» rekao je Lehmann.

Vijest o smrti Svetoga oca savezni je kancelar Gerhard Schröder primio s tugom. «Kao štovani i omiljeni poglavar katoličke crkve, papa Ivan Pavao Drugi svojim bezuvjetnim i neumornim zalaganjem više od četvrt stoljeća borio se za mir, za ljudska prava, solidarnost i socijalnu pravednost,» stoji u pismu koje je kancelar izraćavajući sućut uputio dekanu kardinalskog kolegija, Josephu Ratzingeru. Ivan Pavao Drugi za vrijeme svog pontifikata na višestruk je način utjecao na mirno srastanje Europe, naglasio je Schröder i nastavio: «Stalno se zauzimao za to da se rješenja za probleme čovječanstva pronađu mudro uz poštivanje kultura i tradicija naroda. Papa Ivan Pavao Drugi pisao je povijest. Njegova svetost zbog mnogih ogorčenih sukoba uvijek je znao kako je teško, ali istodobno i neizbježno težiti idealu univerzalnog čovječanstva. Stalno je ukazivao na to da je ljudska obitelj sudbonosna. Mladi su mu osobito ležali na srcu. Za njegovu svetost mladi su ljudi bili nositelji nade i oni će i dalje pronositi njegovu poruku, zaključio je njemački kancelar.

Bavarski premijer i predsjednik Kršćansko socijalne unije Edmund Stoiber papu je nazvao najuvjerljivijom i najfascinantnijom ličnošću naše epohe, jednog od najvećih papa uopće. Stoiber je doslovce nastavio: «U životu je kao i u patnji i umiranju bio uzor milijunima vjernika, i za mene osobno.» Papa je bio pontifeks, graditelj mostova u pravom smislu riječi. Upravo u vremenima u kojima prijeti opasnost da duh vremena pregazi kršćanske korijene i vrijednosti zapadnoga sviejta, Ivan Pavao Drugi je svojim jasnim stajalištima ljudima u svijetu dao uporište i orijentaciju, naglasio je bavarski premijer.

«Katolička je crkva izgubila svog pastira. Svijet je izgubio vrhunskog čovjeka mira i dobre i vjerni sluga Božja pozvan je kući. Papa Ivan Pavao Drugi bio je inspiracija milijunima Amerikanaca i mnogim drugima u svijetu. Zahvalni smo Bogu što je poslao takvog čovjeka, sina Poljske, koji je postao biskup Rima i heroj za sva vremena» rekao je uz ostalo američki predsjednik George Bush.

Francuski je predsjednik Jacques Chirac izjavio da je Ivan Pavao Drugi svojom odvažnošću i odlučnošću došao do duše i srca ljudi. Katoličku je crkvu poveo u 21. stoljeće nepokolebljivom vjerom i besprimjernim autoritetom.

Arapska je liga preminuloga poglavara katoličke crkve označila čovjekom mira, koji je uvijek poticao dijalog među religijama i narodima. Nikada se neće zaboraviti kako se Ivan Pavao Drugi zauzimao za potlačene narode poput Palestinaca, stoji u priopćenju ove organizacije. Glasnogovornik latinskoga patrijarha u Jeruzalemu je izjavio kako je papa uspio približiti kršćane, Židove i muslimane. «Zahvaljujemo nebu što smo imali papu kao što je bio Ivan Pavao Drugi i nadamo se daće nam Bog dati nasljednika poput njega.»

Dopredsjednik izraelske vlade Shimon Peres je rekao kako Ivan Pavao Drugi nije bio samo veliki duh, nego i dobar duh. Čak i ako je reprezentirao katolicizam, svojom je nadarenošću i svojom osobnošću uspio reprezentirati naše cijelo globalno društvo.

Sjećat ćemo se putujećeg pape, ali i toga da je propovijedao mir u svijetu, rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso. On je podsjetio da je, na primjer, kada su Sjedinjene Države upale u Irak, Ivan Pavao Drugi rekao kako je to nelegalan i nemoralan čin. Bivši poljski predsjednik Lech Walesa je naglasio kako valja tek spoznati koliko se sveti otac za nas trudio i borio. «Bez njega ne bi bilo kraja komunizma, ili bi bar došao puno kasnije, a njegov kraj bi bio krvav» rekao je Walesa.

Što od pape do pape

Sede vacante – prastara je latinska formula za razdoblje u kojem je Petrova stolica u Rimu prazna, za razdoblje od kraja nekog pontifikata do izbora novoga pape. Svi detalji od tugovanja za Ivanom Pavlom Drugim do tijeka izbora sljedećega poglavara katoličke crkve unaprijed su regulirani. Ivan Pavao Drugo je 1996. godine donio svoju apostolsku konstituciju «Universi Dominici Gregis» - «O upražnjenosti apostolske stolice i izboru rimskoga pape» u kojoj je dopunio i izmijenio dotadašnje odredbe.

Smrt Ivana Pavla Drugog utvrditio je kamerarius, kardinal koji je na čelu Apostolske komore, najstarijeg tijela Rimske kurije iz kojeg su proizišle sve druge ustanove. Riječ je o ministarstvu koji upravlja dobrom Svete stolice i koje zastupa njezina svjetovna prava. Od 1993. godine dužnost kamerlenga obnaša španjolski kardinal Edoardo Martinez-Somalo. Osim toga kardinal komornik ima dužnost zapečatiti radnu sobu i privatne prostorije preminuloga pape. Nako što je kardinal Martinez Somalo službeno utvrdio smrt Ivana Pavla Drugog, s njegovog je prsta skinuo prsten Ribara, što je znak papinske moći. Pečat na prstenu, na kojem je grb Ivana Pavla Drugog kojim je potpisivao enciklike, u nazočnosti kardinala koji su stigli u Rim, razbija se i time je službeno prestala vladavina Ivana Pavla Drugog.

U svojoj konstituciji «Universi Dominici Gregis» Ivan Pavao Drugi» zabranio je fotografiranje preminuloga pape: «Nikome nije dopušteno da uz pomoć bilo kakvih sredstava fotografira papu na olesničkome krevetu ili nakon što premine. Također nije dopušteno bilo čime snimati njegove riječi kako bi ih se kasnije reproduciralo. Ako netko nakon papine smrti želi fotografirati zbog dokumentacije, mora za to tražiti dopuštenje kardinala komornika Svete rimske crkve, ali slikanje neće biti dopušteno ako papa nije odjeven u odori poglavara» stoji u dokumentu.

Službeno se za papom žali devet dana. Kardinali moraju prvo odlučiti kada će i na koji dan papini posmrtni ostaci biti preneseni u vatikansku baziliku, gdje će vjernici još jednom moći odati počast Ivanu Pavlu Drugom. Pokop bi, ako nema nekih posebnih razloga, trebao uslijediti između četvrtog i šestog dana nakon njegove smrti. Najkasnije dvadeset dana nakon smrti Ivana Pavla Drugog mora se početi s izborom njegova nasljednika i u tom razdoblju vođenje crkve u rukama je kardinala. Oni međutim nemaju ovlasti i jurisdikciju u pitanjima o kojima inače odlučuje papa. Ti će poslovi morati čekati njegova nasljednika.

Komornik crkve, kardinal Martinez Somalo preuzima jednu posebnu ulogu: u njegovim je rukama provizorna upravna vlast. Zajedno s trojicom kardinala, prema onome što stoji u konstituciji, mora štititi dobra apostolske stolice i njima upravljati. To četveročlano tijelo čini posebnu kongregaciju i bavi se redovitim poslovima. Svi bitniji poslovi moraju biti prebačeni na opću kongregaciju.

S papinom smrću svim kardinalima koji se nalaze na čelu različitih dikasterija kurije, dakle kongregacijama, vijećima i odborima, prestaje dužnost. Angelo Sodano time više nije državni tajnik, a Josef Ratzinger više nije prefekt Kongregacije za nauk vjere. No nema pravila bez izuzetka: uz već spomenutog komornika, na dužnosti ostaju glavni rimski vikar, predstojnik Vatikanske bazilike te glavni vatikanski vikar.

Apostolske se konstitucije kardinali moraju strogo pridržavati. Oni imaju pravo i dužnost birati Petrova nasljednika, poglavara cijele crkve i slugu sluga Božjih, što će sljedećih dana i učiniti.

Posebna marka s likom pape Wojtyle

Vatikanske su pošte najavile da će nakon smrti Ivana Pavla Drugog izdati posebnu marku. Ona će biti u optjecaju samo do izbora njegova nasljednika. Sukladno tradiciji, na takozvanoj sedisvakanci-marki – marki za razdoblje od smrti jednog i izbora novog pape – prikazana su dva prekrižena ključa, a ne i papinska kapa. Posljednji je put takva posebna marka bila izdana 1978. nakon smrti Ivana Pavla Prvog.