Početak suđenja za raketiranje izbjegličke kolone

Tužiteljstvo za ratne zločine (TRZ) u Srbiji podiglo je krajem ožujka ove godine optužnicu protiv četvorice komandanata i pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Vladimira Mikca, Zdenka Radulje, Željka Jelenića i Danijela Borovića. Oni su osumnjičeni da su 7. i 8. kolovoza 1995. naredili i izvršili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti, u blizini Bosanskog Petrovca, a onda i u mjestu Svodna u BiH. U dva zračna napada poginulo je 13 osoba, među kojima je bilo šestoro djece, a ranjeno je 24 osoba.

Optužnica TRZ -a potvrđena je u lipnju ove godine, a prvo ročište, prije kojega treba biti priopćeno hoće li se četvorici optuženih suditi u odsustvu, zakazan je za 26.12.2022. u Višem sudu u Beogradu.

Princip univerzalne nadležnosti

Ubijeni civili bili su u koloni izbjeglica koje su u vrijeme akcije "Oluja” iz Hrvatske prešle na teritorij BiH. Za ta ubojstva, koja su se dogodila prije punih 27 godina, optužnicu do danas nije podigla ni Hrvatska, za čije se državljane vjeruje da su odgovorni za taj zločin, niti BiH, na čijoj se teritoriji dogodilo raketiranje izbjeglica.

To je učinila Srbija, čije TRZ (za razliku od drugih TRZ u regiji) po zakonu ima pravo procesuirati sve zločine počinjene u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtava i neovisno od mjesta na kojem se ratni zločin dogodio.

Princip univerzalne nadležnosti TRZ-a u Srbiji naišao je posljednjih godina na oštre kritike zemalja u regiji, ali ga se Srbija, usprkos zahtjevima da taj zakon promijeni, do danas nije odrekla.

Fond za humanitarno pravo (FHP) ranije je ocijenio da je praksa univerzalne nadležnosti u suprotnosti s principima regionalne suradnje. "Ona (suradnja) treba počivati na međusobnom povjerenju i uvažavanju, kao i na izbjegavanju pravne nesigurnosti za državljane država nasljednica bivše Jugoslavije”, naveo je FHP u svojim analizama i preporukama za unapređenje regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina iz 2018. godine.

U ovom slučaju, međutim, ima opravdanja da se primijeni princip univerzalne nadležnosti, upravo imajući u vidu da ni BiH ni Hrvatska za sve ove godine nisu podigle optužnice za raketiranje izbjeglica, ocijenio je nedavno za KTV Aleksandar Olenik, branitelj Vladimira Mikca, prvooptuženog za zločin na Petrovačkoj cesti.

Suđenja u odsustvu

Ako Viši sud u Beogradu prihvati zahtjev TRZ Srbije, Vladimiru Mikcu, Zdenku Radulji, Željku Jeleniću i Danijelu Boroviću sudit će se u odsustvu, jer kako navodi TRZ, nisu dostupni pravosudnim organima u Srbiji. Odluka o tome hoće li se optuženima suditi u odsustvu još uvijek nije donesena.

“Mi očekujemo da odluka Veća o suđenju u odsustvu bude donijeta uoči današnjeg ročišta. Ročište je zakazano za pola tri. Moguće je da pred samo suđenje, dakle kada dođemo u sud, dobijemo odluku. Ako odluka bude pozitivna i donijeta na vrijeme, dakle prije današnjeg ročišta, suđenje će početi. Ako sud donese odluku da se optuženima ne može suditi o odsustvu, u trenutku kada ta odluka postane pravomoćna, suđenje se može nastaviti samo u njihovom prisustvu”, kaže za DW Aleksandar Olenik.

Praksa suđenja u odsustvu nailazi na kritike stručne javnosti. Osim što se okrivljeni ne mogu braniti, predložiti dokaze ili ispitati svjedoke, takvi procesi, naveo je ranije FHP, podrazumijevaju trošenje resursa TRZ, jer osuđeni mogu tražiti ponavljanje kaznenog postupka, ako se nađu na teritoriji države koja ih je osudila.

Takva bi se praksa možda bi mogla opravdati činjenicom na koju je OESS skrenuo pažnju u svom izvještaju “Postupci za ratne zločine u Srbiji” od prije nekoliko godina - usprkos potpisanim protokolima o suradnji regionalnih tužiteljstva za ratne zločine, države pokazuju spremnost da pruže pomoć u predmetima u kojima su žrtve njihovi državljani, ali ne i kada je okrivljeni njihov državljanin.

Svjedočenja

Među izbjeglicama koje su u kolovozu 1995. godine iz Hrvatske prešle u BiH bio je i Đ.N. “Kad smo bili otprilike na 5 km od Bosanskog Petrovca naišli su avioni. Vjerojatno su nisko letjeli tako da smo ih čuli, ali ih nismo vidjeli. Žene u šleperu su mislile da su to naši. Međutim, počeli su pucati po nama. Izbacivali su nekakve zapaljive rakete. Nas troje smo u šleperu sjedili iza, na samom ulazu, jer smo ušli posljednji. Ispod cerade sam vidio kada je pogođen jedan fićo odmah iza našeg šlepera. Unutra je izgorjelo četvero ljudi”, rekao Đ.N u prostorijama FHP-a u Beogradu u listopadu 1995. godine .

D.D. je u izbjegličkoj koloni u kamionu bio sa sinom, majkom i sestričnom, a u automobilima pored bile su njegova žena i kćerka."Krenuli smo u smjeru Bosne. Sedmog kolovoza, kada smo bili na Petrovačkoj cesti, počelo je bombardiranje. Nalazili smo se kod mjesta Klenovac. U tom bombardiranju poginula je moja majka Dara, moj sin Jovica i sestrična Mirjana Dubajić. Ja sam bio ranjen.”, rekao je on.

Posmrtni ostaci nekih od 13 žrtava ubijenih na Petrovačkoj cesti i u mjestu Svodna predati su njihovim obiteljima nekoliko godina nakon akcije "Oluja”.

"Presude” i prije početka suđenja

Vijest o podizanju optužnice protiv četvorice pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva izazvala je oštre reakcije i srpskih i hrvatskih dužnosnika. Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u listopadu ove godine da je riječ o "nepostojećem procesu” i običnoj farsi. Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović rekao je da Srbija nema pravo podizati takve optužnice i dodao da ovakvim postupcima “Srbija nikada neće ući u EU”.

“Hrvatska će sutra, ako bude loše volje optužiti njihovog aktualnog predsjednika, zato što je divljao na teritoriji Hrvatske 1995. godine (…) Meni je žao ako su poginula djeca, ali za to neće odgovarati hrvatski zapovjednici iz Domovinskog rata”, izjavio je Milanović.

Aleksandar Vučić je rekao je da je ponosan na činjenicu jer je netko nakon 27 godina imao hrabrosti "zatražiti odgovornost za ubijenu srpsku djecu”, dok su mediji bliski vlastima, kao što su Večernje novosti, “presudile” još u kolovozu ove godine tekstom pod naslovom “Suđenje ratnim zločincima za krvave zločine na Petrovačkoj cesti”.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu