Pravna država uzvraća udarac

Na području bivše Jugoslavije, tijekom rata su obavještajne službe obučavale obične kriminalce za ratne ubojice i pljačkaše. Sad su se šverc drogom, oružjem, i ljudima, iznuđivnaje novca i prostitucija raširili od Srbije do Hrvatske, preko Kosova, Crne Gore, Bosne i Hercegovine do Makedonije. U mnogim zemljama jugoistočne Europe okrutne mafijaške metode nisu bile ništa strano. U nekim je još uvijek tako, dok je u nekim pravna država uzvratila udarac.

Preko Balkana do unosnih tržišta

Oko 80 tona heroina, tako tvrdi najnovije američko istraživanje, dospije godišnje iz zemalja srednje Azije gdje se uzgajaju opojne biljke, preko postrojenja za njihovu preradu na Bliskom istoku, pa preko Balkana u ostatak Europe. Povjerenik Ureda za borbu protiv droga u Hamburgu Oliver Erdmann objašnjava kuda ide put droge od luka na Crnom moru do Europske unije. "Balkanska ruta sigurno u trgovini drogom igra veliku ulogu. Odvijek je bilo tako da, upravo kad je o heroinu riječ, jako puno toga putuje iz Afganistana i Turske, znači zemalja proizvođača ili uzgajivača, preko Balkana, prema zapadoj Europi."

Erdman već dvije godine u okviru policijske misije Europske Unije o tome savjetuje svoje kolege u Sarajevu. On je zadovoljan. U glavnom gradu BiH ove su godine teško naoružane specijalne jedinice obavještajne službe SIPA izvele nekoliko spektakularnih racija. Više desetaka pripadnika opasnih kriminalnih bandi je uhićeno, i sakupljeni su značajni dokazi. Istovremeno, i u Hrvatskoj i u Srbiji policija je uhitila nekoliko regionalnih mafijaških "bossova" i njihovih suradnika. "Mora se priznati da se u zadnje vrijeme međunarodna suradnja poboljšala. U tijeku je nekoliko međunarodnih postupaka u koje su uključene susjedne zemlje, ali i zemlje zapadne Europe. U jednom su takvom postupku surađivale Njemačka, Italija i Slovenija."

Udariti po džepu

Ovakva zajednička suradnja traje tek nekoliko godina ali već je dala rezultate, zakljujučuje politički savjetnik za policijsku misiju EU-a u Bosni i Hercegovini Tobias Felssenkemper. "Profesionalne sposobnosti policije su vrlo zadovoljavajuće. To je polagan proces u kojem je očita volja političke strane da se postignu okvirni uvjeti za akcije. Samo se ne smijete zavaravati da se problem kriminala može riještiti. Ali treba ga bolje pratiti. I to je naša zajednička zadaća."

Trenutačno se suradnja pravosuđa i policije na području Balkana uglavnom okraničava na Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Nedavno su istovremeno u Zagrebu i u Beogradu službeno optuženi organizatori i plaćeni ubojice u slučaju Ive Pukanića. Pukanić je navodno žrtva Joce Amsterdama, spskog mafijaškog bossa koji nadgleda šverc drogom, a živi u Nizozemskoj. On sad sjedi u istražnom zatvoru u Beogradu i navodno je dobio milijun i pol eura od za sad nepozantog naručitelja ubojstva. Dio novca je trebao biti i za ubojstvo srpske ministrice prvosuđa koja je pripremila zakon protiv mafije. Ovaj je napad sad propao. Sutkinja Specijalnog suda za organizirani kriminal u Beogradu Maja Kovačević-Tomić objašnjava kako se pravosuđe sada bori protiv kriminalaca. "Sad se vodi istraga i na finacijskom planu. Ne istražuju se finacije vezane samo uz određeni slučaj već cijela imovina optuženog. Ako bude uočena diskrepancija između prihoda i ukupnog iznosa koji ta osoba posjeduje, ta će mu se imovina oduzeti. Državno tužiteljstvo polazi od tog da je imovina stečena nezakonito."

Osjećaj nesigurnosti

Već otprilike godinu dana, paralelno s prekograničnim uspjesima policije na Balkanu, stižu i izvješća o mrtvima i ozlijeđenima u sukobima sitnih kriminalnih bandi. Organizirani kriminal osjeća se možda ugroženo ovom međunarodnom suradnjom, vjeruje sutkinja Kovačević-Tomić. "Njima je jako teško ući u trag. Organizirani kriminal zavukao se u sve pore društva. Štite ga dijelovi državne administracije, pravosuđa i policije. Ključ uspjeha istrage je krunski svjedok. Netko iz tog milieua, koji je spreman progovoriti."

Autor: Filip Slavkovic/ sk