Prazna obećanja grčkih političara

Manolis Mavrommatis je idealni kandidat: već tijekom 80-ih godina ovaj je sociolog bio poznat širom zemlje kao sportski reporter koji govori nekoliko stranih jezika. Njegovi komentari prijenosa utakmica uživo donijeli su mu ogromnu popularnost među ljubiteljima nogometa i nadimak "Manólo". Politička iskustva skupljao je, među ostalim, kao zastupnik u Europskom parlamentu.

Sada je Mavrommatis kandidat konzervativne stranke "Nova demokracija" u izbornoj jedinici koja obuhvaća glavni grad Atenu, gdje inače ta stranka desnog centra uglavnom osvaja većinu. Barem je tako bilo na prošlim izborima 2009. godine. No ovoga puta "Nova demokracija", na čijem se čelu nalazi bivši ministar vanjskih poslova Antonis Samaras, bilježi povijesno loše rezultate u ispitivanjima javnog mnijenja. Sa sličnim se problemom upravo suočava i šef grčke socijalističke stranke Pasok Evangelos Venizelos. Obje stranke bi trebale biti zadovoljne ako na izborima zajedno uspiju osvojiti 40 posto glasova. Unatoč tim predviđanjima, Mavrommatis je optimističan: "Samo 40 posto za obje narodne stranke - to ni u kom slučaju ne vjerujem. To bi bila katastrofa, jer tada Grčka ne bi mogla dobiti stabilnu vladu i to upravo u jednom od najtežih trenutaka u svojoj povijesti." On ne vjeruje ispitivanjima javnog mnijenja i smatra da bi samo njegovi konzervativci mogli osvojiti i više od 30 posto glasova.

Šansa za ekstremiste?

To možda čak i nije tako nevjerojatno. Naime, statističari ističu kako je vrlo teško dati pouzdane prognoze budući da je više od 30 posto ispitanika odbilo reći za koga će glasovati. Za obje narodne stranke je izborna dilema jasna: ili će se Grci odlučiti za proeuropske snage i nastaviti provoditi započete mjere štednje ili će budućnost zemlje staviti na kocku time što će svoje glasove dati ekstremnim strankama. "Ono što političari tih drugih stranaka planiraju je neozbiljno", zgraža se Mavrommatis. Jedan političar se tako izjasnio za prekid otplate svih kredita, drugi bi najradije da Grčka izađe iz Europske unije, a treći je doduše za ostanak u eurozoni, ali bez mjera štednje. "Ne može se dobiti kredit od 130 milijardi eura bez preuzimanja obveza", objašnjava Mavrommatis.

Politički analitičar i ekonomist Janis Anastassakos pak upozorava da se u predizbornoj kampanji svjesno izbjegava odgovor na pitanje tko je uopće skrivio gospodarsku katastrofu koja je snašla Grčku. On zato vjeruje da bi birači ove izbore izbore mogli shvatiti kao šansu za prekid politike etabliranih stranaka koje su pogrešno upravljale zemljom u proteklih 40 godina. Na izborima sudjeluje 11 stranaka, a stručnjaci smatraju da bi prije svega lijeve i desne ekstremne stranke mogle profitirati od bijesa građana zbog mjera štednje i rekordne nezaposlenosti.

Nerealna obećanja

"Gotovo se sramim izgovoriti da su radikalne ljevica i desnica najpopularnije upravo kod birača mlađih od 25 godina", žali se Anastassakos. On smatra da je jedan od najvažnijih razloga za uspjeh ekstremne desnice nesposobnost narodnih stranaka da riješe problem ilegalnog doseljavanja.

Narodne stranke sada pokušavaju pridobiti birače financijskim obećanjima. Konzervativna "Nova demokracija" najavljuje mogućnost snižavanja poreza i nove pregovore o postojećim kreditima, a socijalisti iz Pasoka obećavaju da od lipnja neće biti uvođeni novi porezi. No, predsjednik prijelazne vlade i bivši potpredsjednik Europske središnje banke Loukas Papademos već je na adresu obje stranke uputio pismo u kojem ih podsjeća na mjere štednje koje se moraju provesti neposredno nakon izbora: smanjenje plaća, povećanje poreza i otpuštanje djelatnika u državnim službama.