Predali izbjeglice ubojicama i nikom ništa

“Ne želimo ulaziti u procjenu osobne krivice opruženih, ali će ova presuda ostati crna mrlja u povijesti crnogorskog sudstva i tužilaštva”, ocijenjeno je iz Socijaldemokratske partije Crne Gore. Iz ove manje članice crnogorske vladajuće koalicije priopćeno je također da će nastojati sve učiniti da ovaj zločin ne prekrije veo zaborava.

Isti je stav funkcionara Bošnjačke stranke Sulje Mustafića koji je nedavno postao potpredsjednik crnogorske skupštine. On je rekao da je oslobađajuća presuda logičan ishod farsične predstave crnogorskog pravosuđa. „Nedovoljno prikupljanje dokaza, koji su prethodili tužbi, rezultiralo je još jednom presudom koja unižava i institucije i samu ideju pravde. Ovakva presuda nanovo je ponizila ne samo Bošnjake već i sve građane kojima su pravda i istina na srcu“, dodao je on.

Za pravdu potrebne promjene

U crnogorskoj oporbi tvrde da se ništa drugo nije ni moglo očekivati dok se na vlasti u toj zemlji nalazi gotovo ista politička garnitura kao u razdoblju kada je taj zločin počinjen. Naime, tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović će početkom prosinca po šesti put biti izabran na tu funkciju. Visoki funkcionar Demokratskog fronta Koča Pavlović kaže za Deutsche Welle da je odgovornost Đukanovića i nekadašnjeg crnogorskog predsjednika Momira Bulatovića za ovaj zločin nesumnjiva. “Vjerujem da će prvo pošteno suđenje koje će biti održano za ovaj slučaj potvrditi ove moje navode. Đukanović i Bulatović se sada brane šutnjom”, istakao je Pavlović.

Obrazlažući presudu sutkinja Milenka Žižić kazala je da su optuženi policijski funkcionari postupali po naredbi tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Crne Gore Pavla Bulatovića - da se osobe koje su u Crnu Goru došle iz Bosne i Hercegovine vrate na teritorij te zemlje. Bulatović je 2000. godine ubijen u Beogradu. “Djelatnost i naredba je bila nezakonita, ali nije dokazano da su optuženi bili na nekoj od strana u oružanom sukobu, što je potrebno za postojanje ratnog zločina”, rekla je ona.

Jedan od odvjetnika optuženih Igor Ivanović je rekao da je ovakvom presudom pravda zadovoljena. “Obrana je i očekivala oslobađajuću presudu u ovom slučaju. Ako je nešto i bilo tragična greška, onda je bila tragična greška tužilaštva koje je pokrenulo ovaj postupak.”

Kultura nekažnjavanja zločina

Crna Gora je, podsjetimo, na indirektan način priznala krivicu za deportacije i kasnija ubojstva najmanje 83 deportirana Bošnjaka plativši obeštećenje njihovim obiteljima.

No, činjenica je, kako u izjavi za DW kaže Mirela Rebronja iz Centra za građansko obrazovanje u Podgorici, da nijedan ratni zločin u Crnoj Gori nije kažnjen na sudu. “Možda je važno podsjetiti i na to da se činjenice ne mogu prosto zaboraviti, da su zločini počinjeni, da su ljudi stradali i da je zaista neophodno identificirati i pronaći počinitelje, kao što je neophodno da oni budu kažnjeni. Jer, ako imamo samo zločine, a nemamo one koji su ih počinili, to ne doprinosi niti uspostavljanju niti kulture sjećanja i suosjećanja niti pomirenja u regiji”, zaključila je Rebronja.

A u slučaju deportacija ponovo je na potezu crnogorsko tužilaštvo koje može uložiti žalbu na današnju presudu. Konačnu odluku o ovom slučaju donijet će Apelacioni sud u Podgorici. I potpredsjednik crnogorskog parlamenta Suljo Mustafić očekuje da će pravosuđe u toj zemlji konačno stati na noge te kroz novo procesuiranje ovih slučajeva, uz prikupljanje novih dokaza, obračunati se s krupnim pitanjima ratnih zločina iz devedesetih godina prošlog stoljeća.