Prijeti li Lisabonskom sporazumu u Irskoj još jedan poraz?
8. rujna 2009
Vijest je bila pravi šok koji je objavio list Irish Times, dnevnik koji je vrlo sklon Europskoj uniji. Tabor zagovornika Lisabonskog sporazuma se znatno smanjio, citira ovaj irski list nakon što je u suradnji s institutom «TNS mrbi» proveo anketu među irskim građanima. Premda još uvijek 46 posto zagovara Lisabonski sporazum o kojem će Irci 2. listopada po drugi put odlučivati na referendumu, ipak zabrinjava činjenica da se broj zagovornika smanjio za osam posto.
Zagovornike sadašnji scenarij podsjeća na ono što se dogodilo prošle godine kada je nekoliko tjedana izgledalo da će Irci prihvatiti Lisabonski sporazum. No, na kraju je 53 posto građana Irske bilo protiv. Tada je reforma Europske unije i njezinih institucija stala, sve je bilo zamrznuto. I danas oči svih članica Unije usmjerene su u Irsku, jer prema ishodu referenduma ravnat će se i Poljska, Češka i Njemačka koje također još nisu prihvatile Lisabonski sporazum.
U anketama je doduše samo 29 posto Iraca protiv Lisabonskog sporazuma, ali i prošle godine u svibnju bilo ih je 28 posto, dakle samo mjesec dana prije referenduma. Međutim porastao je tabor neodlučnih i on iznosi 25 posto, a prije godinu dana neodlučnih je bilo samo 18 posto.
Odlučni protivnici
Kao i kod prvog referenduma upravo će neodlučni birači biti presudni u tome, hoće li Lisabonski sporazum dobiti blagoslov ili ne, smatra Antonio Missiroli iz briselskog Centra za europsku politiku. Osim toga, moguće je da se i tabor zavogovornika u posljenji trenutak smanji, smatra Missiroli. Za razliku od protivnika zagovornici nisu previše uvjerljivi. Sve sada ovisi o umijeću ili nesposobnosti vlade pod vodstvom premijera Briana Cowena da moblilizira vlastiti tabor koji je za Lisabonski sporazum. Prije godinu dana takva namjera nije uspjela, jer je tabor protivnika predvodio snažan pokret «Libertas» pod vodstvom irskog poduzetnika Declana Ganleyja. Libertas se povukao, a kampanja protiv Sporazuma je za sada gotovo neprimjetna. No prava kampanja je tek počela, a do referenduma za nešto manje od četiri tjedna, mnogo toga se još može dogoditi.
Moguće je da će i vlada konzervativno-liberalnog premijera Cowena 2. listopada dobiti i upozorenje za svoju politiku koju je provodila u posljednjih nekoliko mjeseci. Većina Iraca smatra da se njihova vlada nosi vrlo neodlučno i bez velikog angažmana u financijskoj i gospodarskoj krizi. Irska se ubraja među najveće gubitnike krize koja je započela u SAD-u. Na kraju bi odugovlačenje irske Vlade moglo završiti u odbacivanju Lisabonskog sporazuma od strane irskih građana.
To bi pak Europsku uniju bacilo u stvarnu katastrofu: Nakon drugog NE u Irskoj bilo bi nemoguće isti dokument još jednom dati na referendum i o tome među stručnjacima i političarima nema dvojbe. Jedini izlaz da se barem djelomično spasi reforma Europske unije je sastavljanje «core Europe» (europske jezgre), dakle pojedine članice koje to žele, mogle bi nastaviti surađivati u različitim područjima politike – pa sve do porezne politike koja je trenutno u strogoj nacionalnoj nadležnosti. Time bi se našli u situciji «Europe dviju brzina», što su članice Unije dugo vremena htjele spriječiti. Osim toga, potpuno je nejasno kako bi takva Europa uopće organizacijski funkcionirala.
Švedska: «Nemamo plan B»
Švedsko Predsjedništvo EU-a na nedavnom neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova u Stockholmu je naglasilo kako ne postoji «plan B» za slučaj da Irci zaista odbace Lisabonski sporazum. Iste riječi dolaze i iz redova Europske komisije. Na kraju bi Komisija mogla biti prisiljena da na brzinu ponudi alternative. Jer, ako na snazi ostane Sporazum iz Nice tada bi se Europska komisija u studenom morala smanjiti, a to znači da bi najmanje jedan povjerenik morao otići, a to su loše prognoze ne samo za Irce.
Irci dakle, 2.listopada izlaze po drugi put na referendum o Lisabonskom sporazumu. U lipnju 2008.godine 53 posto irskih građana odbacilo je tekst koji je trebao osnažiti institucije Europske unije. Mnogi su tada strahovali da bi Irska mogla izgubiti svog povjerenika u Europskoj komisiji, zatim suverenost oko pitanja neutralnosti ili zabranu pobačaja. U međuvremenu je Europska unija u pismenom protokolu Ircima dala jamstva da će sve traženo Irci moći zadržati.
Zbog financijske i ekonomske krize Irci posebno cijene članstvo svoje zemlje u EU-u, pa mnogima i Lisabonski sporazum sada ima više smisla. U svibnju 2009.godine 54 posto anketiranih Iraca bilo je za novi sporazum, a danas ih je samo još 46 posto. I prošle godine dugo vremena činilo se da će Sporazum proći na referendumu, pa sada uoči drugog referenduma mnogi partneri u EU-u strahuju od ponavljanja rezultata iz prvog referenduma. Ako se to dogodi Lisabonski sporazum bio bi definitivno prošlost.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković