Prijeti li rat Saudijske Arabije i Irana?

DW: Saudijski princ bin Salman optužuje Teheran da stoji iza raketnog napada na Rijad prošlog vikenda, koji naziva "ratnim činom". Jesu li to prvi okršaji u mogućem ratu koji prijeti da izbije između ovih rivalizirajućih sila?

Sebastian Sons: Zapravo, to je više od okršaja. Spor između Irana i Saudijske Arabije se od 2011. godine, a posebno nakon nuklearnog deala 2015., znatno intenzivirao. Mi to vidimo u Jemenu, Siriji, Bahreinu, a sada i u Libanonu. Ako se otvoreno govori o "ratnom činu", onda je to u svakom slučaju nova dimenzija, jer na njega bi se moralo odgovoriti vojnim sredstvima. To je jako uznemirujuće, ako se zna da bi moglo doći do direktnih ratnih sukoba.

Koliko dugo i što bi se moglo dogoditi, po Vašem mišljenju, da izbije pravi rat između ove dvije regionalne sile?

Spirala u kojoj situacija eskalira okreće se jako brzo i dostigla je novu točku usijanja. Usprkos tome ja se nadam da neće doći do direktnog vojnog konflikta između Irana i Saudijske Arabije. Zapravo obje ove zemlje ne bi trebale imati interesa za izbijanje takvog rata. Posebno Saudijska Arabija, iako je vojno dobro naoružana, ne bi mogla izaći kao pobjednica u jednom takvom ratu. Stoga smatram da će sve ostati na retoričkom ratu koji neće biti prebačen na frontu.

Što bi se moglo dogoditi kada bi ipak izbio vojni sukob. Bi li bi to zapalilo cijelu regiju?

Regija već gori. Direktna konfrontacija između Irana i Saudijske Arabije bi regiju Bliskog i Srednjeg istoka bacila u kaos. Nitko ne može imati interesa za to, niti u regiji, niti izvan nje. Stoga mislim da bi se eskalacija mogla nastaviti u istom obliku kao i do sada. Igrat će se na kartu različitih saveznika, kao što je na primjer Hezbolah u Libanonu saveznik Irana.

U borbi za utjecaj u Libanonu saudijska kraljevska kuća je ponovo poredala šahovske figure. Libanonski premijer Hariri je podnio ostavku - tijekom posjeta Rijadu. Što je interes Saudijske Arabije?

Na to pitanje je teško odgovoriti. Do sada je to bilo tako da je s Irancima postojala jedna vrsta dogovora da Libanon ostave na miru. Hezbolah je bio dio vlade. A sada je, odlaskom Haririja, zbačen "prosaudijski klijent" ili je možda na pritisak Saudijaca podnio ostavku. Objašnjenje može biti da Saudijci sada traže konfrontaciju s Hezbolahom. Postoje glasine da se Saudijci nadaju da bi Izrael mogao krenuti mobilizirati snage protiv Hezbolaha, kako bi se oslobodili ovog iranskog saveznika. Mogu se samo nadati da to nije strategija Saudijaca. Jer to bi sasvim sigurno dovelo do novih ratnih okršaja i doprinijelo bi daljnjoj destabilizaciji regije.

I palestinski predsjednik Abas je iznenada otputovao u Rijad?

Mogu zamisliti da u svemu ovome Libanon ima određenu ulogu. Ne bih želio nagađati, jer tu ima još raznih čimbenika. Ne mogu točno reći kako izgledaju planovi Saudijaca i kakve namjere imaju prema Palestincima.

Pored svih tih vanjsko-političkih implikacija, princ Bin Salman je uhitio pola saudijskog državnog vrha.

I ovdje se može samo nagađati. Val uhićenja u Saudijskoj Arabiji je nastavak politike, koju je princ Mohamed Bin Salman počeo voditi posljednjih mjeseci. Skidanje s vlasti prijestolonasljednika Mohammeda bin Naifa u lipnju bio je čin kojim je počeo taj proces. Sljedeći korak je bilo uhićenje utjecajnih klerika. Sada se princ okrenuo protiv političara, članova vlastite obitelji i poslovnih ljudi. On želi konsolidirati vlast. Ne želi se pribojavati nikoga niti unutar niti izvan kraljevske obitelji, kada postane kralj. To je više dugoročno planiranje, koje se krije iza svega toga.

Je li se princ usudio na ovu ofenzivu zato što iza njega stoji američki predsjednik Trump koji mu daje bezrezervnu podršku i ustaje protiv Teherana?

Saudijci to kategorički odbacuju, ali ja mislim da to je razlog. Donald Trump je svojim prvim posjetom Rijadu jasno pokazao da stoji iza Saudijske Arabije. On njima daje znak da mogu raditi što hoće. On tolerira i prihvaća činjenicu da to nekada nije u interesu SAD-a, kao na primjer kada je došlo do blokade Katara. Ali sve što se sada događa, događa se uz podršku Donalda Trumpa. To je za Mohameda bin Salmana znak da može snažno krenuti u ofenzivu.

Sebastian Sons je stručnjak za Bliski istok i istražuje politička i društvena kretanja u Saudijskoj Arabiji u sklopu Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP).