Primjetno smanjenje gladi u svijetu

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv gladi, njemačka organizacija Welthungerhilfe i Food Policy Resaerch Institute iz Washingtona, predstavili su svoje najnovije izvještaje po pitanju situacije gladi u svijetu. U izvještaju koji je istodobno objavljen u Berlinu, Londonu, Washingtonu, Nairobiju u Dušanbeu naveden je i najnoviji indeks gladi. Ovaj indeks još od 2006. godine vrijedi za jednog od najsigurnijih pokazatelja gladi u svijetu, odnosno, situacije i životnog standarda u 120 zemalja u razvoju.

Bio-gorivo kao glavni "krivac"

Takozvani indeks gladi spomenutih organizacije i instituta ove se godine prvenstveno bavi temom porasta cijena živežnih namirnica i njihovih posljedica za većinu stanovništva u zemljama u razvoju. Tako primjerice ovo izvješće iznosi podatke koji jasno pokazuju da u zemljama gdje vlada veliko siromaštvo, zbog iznenadnog porasta cijena hrane, stanovnici sav novac koji imaju na raspolaganju troše samo na nju dok za zdravstvo i obrazovanje više nemaju nikakvih sredstva.

Prema mišljenju Bärbel Dieckmann, predsjednice njemačke organizacije Welthungehilfe, ovakva je situacija više nego zabrinjavajuća. „U zemljama u kojima su stanovnici i do sada morali za hranu izdavati više od 70 posto svog dohotka, porast cijena između 10 i 15 posto, predstavlja ogroman problem“, naglasila je Dieckmann. U europskim zemljama, primjerice, u Njemačkoj jedno domaćinstvo izdvaja svega 12 posto svog dohotka za hranu. „Samo za usporedbu, moglo bi se reći da kada bi ovdje kruh odjednom stajao 30 eura a vreća krumpira 50 eura, tada bismo u Njemačkoj imali situaciju kakva vlada u mnogim drugim zemljama svijeta“, pojasnila je predsjednica Welthungerhilfe u Berlinu.

Jedan od glavnih uzročnika koji podiže cijene hrane su prema njezinom mišljenju bio-goriva.„Mi tražimo ukidanje subvencija za bio-goriva. Mislimo da bi hrana trebala imati u svakom slučaju prednost pred gorivom“, kaže Dieckmann. Isto tako, prema njezinom mišljenju potrebna je jača kontrola špekulanata koji su proteklih godina kao veliki izvor zarade otkrili upravo tržište hrane. „Za siromašne je ovakva situacija katastrofalna. Stoga su nam potrebne ne samo povećane kontrole već i više transparentnosti. No, ovaj zadatak ne može vršiti samo Njemačka već bi cijeli sustav trebao biti reguliran i na europskoj, odnosno, svjetskoj razini“, zaključuje Bärbel Dieckmann.

Manje gladi u Bangladešu, Angoli, Gani i Vijetnamu

Inače, kada se govori o tzv. indeksu gladi, važno je znati da se on sastoji od tri važna pokazatelja, odnosno, čimbenika: jedan je udio pothranjenog stanovništva u nekoj zemlji, zatim udio pothranjene djece mlađe od pet godina starosti i udio smrtnosti djece u istoj dobnoj skupini.

Globalno gledano, vrijednost ovog indeksa (WHI) je od 1990. godine pao s 19.7 na 14.6. Ovaj napredak leži prvenstveno u smanjenju broja smrtnosti djece mlađe od pet godina. Kako pokazuju najnovija istraživanja, ovaj napredak ostvaren je prvenstveno u zemljama jugoistočne Azije i Latinske Amerike. No, usprkos svemu, u 26 zemalja je situacija po pitanju gladi i dalje više nego alarmantna; prije svega u nekim afričkim zemljama. Primjerice, situacija u Kongu, Burundiju, Eritreji, Svazilandu i Obali Bjelokosti je još teža nego što je bila 1990. godine, što djelomično leži na i povećanju sukoba i političkoj nestabilnosti koje vladaju u ovim zemljama. Od zemalja južno od Sahare je primjerice jedino Gana u odnosu na 1990. godinu popravila svoju situaciju.

Što se ostalih zemalja tiče, podaci ovog najnovijeg izvješća pokazuju da su primjerice Turska, Malazija i Meksiko u odnosu na prijašnje godine uvelike uspjele smanjiti siromaštvo, te da gladi sve manje ima i u Bangladešu, Mozambiku, Nikaragvi, Nigeru i Vijetnamu.

Autor: Sabine Ripperger / Željka Telišman

Odg.ured: N. Kreizer