Problemi mirovnih misija na primjeru Sirije

Nekoliko desetljeća nakon završetka Hladnog rata svijet nije nimalo mirniji. Naprotiv. No umjesto opasnosti od jednog, velikog sukoba sada diljem planete žeste lokalni ratovi manjeg ili većeg razmjera. Institut za istraživanje međunarodnih sukoba iz Heidelberga trenutno broji 369 konflikata koji trenutno bukte diljem svijeta. Pune ruke posla za globalne mirotvorce kojih je trenutno 114.000. Njihove misije međunarodnu zajednicu stoje 7,23 milijardi dolara.

Nejedinstvene međunarodna zajednica

S obzirom na tolik novac koji se godišnje troši na postizanje mira, uvijek iznova se postavlja pitanje učinkovitosti mirovnih misija. No mogućnosti mirovnih misija su, unatoč ogromnim sredstvima koja se na njih troše, ograničene. To se posebice vidi na trenutnom primjeru Sirije. Iako unutar Europske unije postoji suglasnost o tomu da protivnicima režima Bašara el Asada treba pomoći, dogovora oko toga treba li pobunjenicima slati oružje još uvijek nema. To se pokazalo i na nedavno završenom proljetnom samitu Europske unije.

Kao i u mnogim drugim slučajevima, protivnici slanja dodatnog oružja u regiju, među koje spada i Njemačka, dvoje zbog dvije stvari. Prvo; još uvijek nije potpuno jasno kakvu ideologiju zastupaju sirijski pobunjenici tj.pitanje koliko je džihadista i ekstremnih islamista unutar ovih postrojbi. Isto tako postoji bojazan da bi naoružavanje jedne strane moglo uzrokovati dodatno naoružavanje suprotne strane što sukob ne bi umirilo, nego samo dodatno rasplamsalo.

"Zamjenski" sukobi lokalnih sila

Sukob u Siriji stoji kao primjer za prepreke koje stoje u ostvarenju ciljeva mirovnih misija u cijelom svijetu. Često je u igri previše interesnih sfera da bi došlo do učinkovitog djelovanja na terenu. Čak ni Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u pravilu ne govori jednim glasom. Tako i u slučaju Sirije, gdje Rusija i Kina zastupaju neke druge interese nego Zapad. Sukob je time kompliciraniji jer su u njega svojim utjecajem upletene i lokalne sile koje svoje netrpeljivosti prenose na Siriju.

Tako Saudijska Arabija i ostale zemlje u zaljevu potpomažu pobunjenike, dok je Iran na strani Asadovog režima. I u misijama na terenu se pokazuje da pripadnici postrojbi različitih zemalja slijede naputke "od kuće". U takvoj situaciji, kako kaže Christian Mölling iz Zaklade za znanost i politiku, teško je uskladiti interese na samom terenu. "To znači da treba postizati mnoge kompromise", kaže Mölling. A pritom ponajviše trpe ciljevi misije.