Promjene u hrvatskom bankarskom sektoru

Novi vjetrovi zaista počinju puhati hrvatskim bankarskim prostorom – glasi optimistična procjena Gorana Jerasa, jednog od osnivača Etične banke koja bi u dogledno vrijeme, već iduće godine, trebala započeti s radom. Jerasa smo upitali, naime, da prokomentira tri odvojene novije vijesti iz financijskog sektora u hrvatskom javnom prostoru proteklog mjeseca, no koje dijele određenu sličnost. Prva je bila uspješno provedena dokapitalizacija državne Hrvatske poštanske banke (HPB), druga je zahtjev liste nezavisnih kandidata Most u aktualnom procesu konstituiranja vlasti, da Vlada RH osnuje tzv. agrobanku za pomoć hrvatskim poljoprivrednicima. Treća je, naravno, nedavna objava Etične banke o privođenju kraju priprema za skori početak rada.

Zajednička tim trima momentima jest prvenstveno činjenica da bi bila riječ o bankama koje nisu većinski u posjedu krupnog privatnog inozemnog kapitala, nego u državnom ili zadružnom, lociranom u Hrvatskoj. U okolnostima gdje se praktično kompletan financijski sektor prije desetljeće i pol preselio u vlasništvo velikih europskih privatnih banaka i vremenom digao ruke od podupiranja hrvatske privrede, takav pomak neminovno upada u oko. Naravno, spomenutom nepovoljnom višegodišnjem trendu pogodovala je i kruta politika Hrvatske narodne banke (HNB) s nepromjenjivim tečajem kune prema euru, a što je pogodovalo uvoznicima i bankama namjesto proizvođačima. Jeras je mišljenja da se i to mijenja: „U pregovorima oko programskih smjernica budućih političkih vlasti u Hrvatskoj vidimo dosad gotovo nezabilježen konsenzus svih strana oko nekoliko elemenata monetarne i bankarske politike koji bi trebali imati duboke posljedice na sektor.“

Trend nije slučajan

„Vrlo je teško mijenjati poslovne modele banaka u stranom vlasništvu“, nastavlja on, „pa se kao potencijalno rješenje nameće intenziviranje tržišne utakmice u kojem bi država kroz dokapitalizaciju i promjenu poslovnog modela HPB-a postavila neka nova pravila igre. Komercijalne banke morale bi to slijediti kako bi zaštitile svoje tržišne udjele.“ HPB tako posluje već po novom modelu koji se temelji na dvije bitne specifičnosti: usmjerenju na kreditiranje u domaćoj valuti i bliskoj suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) na podupiranju niskoprofitnih djelatnosti, malih obrta i donekle poljoprivrede. No potonju bi industrijsku granu tek morala izrazitije podržati navedena agrobanka, eventualno u djelomičnom zadružnom suvlasništvu samih poljoprivrednika.

„Dosad je HNB imao stav da u Hrvatskoj postoji dovoljno banaka, no primjeri o kojima govorimo svjedoče da postoje sektori gospodarstva koji nisu adekvatno pokriveni. Očito je da će HNB morati početi voditi aktivniju monetarnu politiku, ne samo kontrolirati stabilnost cijena, da bi se odgovorilo na nove izazove kao što je usmjerenje na kredite u kunama ili sad već otvoreni pozivi na deeurizaciju hrvatske ekonomije“, zaključuje Goran Jeras, dodajući da to otvara prostor raznim akterima fokusiranim na razvojno financiranje i ekonomiju temeljenu na proizvodnji, zapošljavanju i inovacijama. A naš drugi sugovornik, prof. dr. Drago Jakovčević s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, također je uvjeren da trend koji smo ovdje naznačili definitivno nije slučajan.

Bit će još otpora

„U pravu ste, dogodit će se promjena monetarne politike, pa je sad već jasno i da bi to značilo novog guvernera HNB-a, s obzirom na pregovore oko sastavljanja vlasti. Tada će se i preispitati dosadašnja uloga centralne banke u stopiranju razvoja malih banaka“, riječi su Jakovčevićeve. Monetarna vlast u Hrvatskoj nad kojom je ona politička ispustila kontrolu - po viđenju našeg sugovornika – dosad je služila prvenstveno interesu velikih privatnih profitnih subjekata. Zanemaren je bio ekonomsko-politički interes Republike Hrvatske u razvoju strateških sektora i ekonomiji pune zaposlenosti, pa su privilegirani „igrači“ prisvajali sav višak vrijednosti, rastjerivali radnike te ostavljali pustoš. „Ali nemojmo očekivati da će novo doba doći bez otpora stare financijske oligarhije“, upozorava Drago Jakovčević, „jer će uvozni lobiji i najveće banke nastojati zadržati silne benefite kojima su stvorili golemu akumulaciju, uništavajući hrvatsku proizvodnju“.

Na oprez Jakovčević zove i komentirajući osnivanje Etične banke, uz retoričko pitanje o mogućnostima rada takve institucije „u jednom još uvijek neetičnom sustavu“. Ipak, unatoč bojazni, informacije koje nam je prenio Goran Jeras svjedoče o ozbiljnoj suradnji te kuće s adresama kao što su HBOR i Federacija europskih etičnih i alternativnih banaka FEBEA te raznim tijelima Europske unije. Etična banka je u završnoj fazi prikupljanja kapitala i uskoro bi trebala predstavljati osvježenje u Republici Hrvatskoj s obzirom na stopostotnu domaću kapitalnu strukturu i fokus na društveno progresivne segmente privrede u širokom spektru klijenata. Stoga je logično i očekivanje iz tog smjera koje računa s opisanim novim vjetrovima u sektoru i razvojem srodnih financijskih ustanova.