Protuterorizam: kako to da tajne službe dijele informacije

Tajne službe, kao što ime govori, rade u tajnosti. One prikupljaju podatke koji koriste nacionalnoj sigurnosti ili koji imaju za cilj dati svojim vladama informacijsku prednost pri donošenju političkih odluka.

Osim toga, mogu se špijunirati i saveznici - američka tajna služba za inozemstvo NSA čak je godinama pratila mobitel tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel. Nije teško zaključiti da bi Washington više volio da stvar nikada nije bila otkrivena.

Međutim, u drugim situacijama tajne službe dijele svoja saznanja. Na primjer, 23. veljače 2022. Sjedinjene Američke Države su obavijestile Njemačku i druge europske partnere da će Rusija sljedeće noći započeti svoju invaziju na Ukrajinu.

Kada je riječ o napadu koji se dogodio prošlog petka u Moskvi tu imamo mnogo neobičniji slučaj, a to je da su informacije podijeljene s državom koja definitivno ne slovi kao saveznik.

Koje su informacije SAD dale Rusiji?

Američko veleposlanstvo u Moskvi je 07. ožujka upozorilo svoje građane u Rusiji: "Ekstremisti imaju neposredne planove za napad na velika okupljanja u Moskvi, uključujući koncerte." Prema preporuci veleposlanstva građani su 48 sati trebali izbjegavati masovna okupljanja.

Osumnjičeni islamisti su napali tek 15 dana kasnije ali izuzme li se ta činjenica, sadržaj upozorenja odgovarao je napadu u moskovskom Crocus City Hallu u kojem je ubijeno više od 130 osoba.

Nekoliko sati nakon prvih hitnih poziva, glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Adrienne Watson pozvala se na upozorenje od 7. ožujka.

"Američka vlada ovu je informaciju proslijedila i ruskim dužnosnicima, kao što je to već dugo čini u okviru naše politike 'obaveza upozorenja'", rekla je ona. Daljnji detalji ili izvor obavještajnih informacija nisu objavljeni.

Koliko su ruske vlasti ozbiljno shvatile upozorenje?

Očito nedovoljno ozbiljno, smatra Peter Neumann, znanstvenik koji se bavi terorizmom na Kings Collegeu u Londonu,: "Ovo potkrepljuje činjenica da je Vladimir Putin pet dana prije javno odbacio ovo upozorenje kao propagandu. On je u biti rekao da je ovo neka vrsta psihološkog rata koji ga time žele izbaciti iz koncepta i nije to uopće shvatio ozbiljno", rekao je Neumann u intervjuu za njemački javni servis Deutschlandfunk.

Koliko je prirodno ili neobično dijeljenje informacija u vrijeme rata?

SAD nisu doduše strana u ratu u Ukrajini, ali na Rusiju gledaju kao na prijetnju vanjskoj sigurnosti – uostalom, Vladimir Putin redovito otvoreno prijeti Washingtonu.

"Polazim od toga da su Amerikanci javno objavili ovo upozorenje jer vjerojatno više nema suradnje s ruskim tajnim službama”, kaže Michael Götschenberg, sigurnosni stručnjak ARD-a.

"U osnovi države uvijek upozoravaju jedna drugu na predstojeće ili planirane terorističke napade preko svojih tajnih službi kada saznaju za njih. To se također događalo u prošlosti u suradnji s ruskim tajnim službama. Ali pretpostavljam da je ta suradnja zbog rata Rusije protiv Ukrajine prestala", rekao je Götschenberg za DW.

Koliko je bliska obavještajna suradnja na području međunarodnog terorizma?

Grupacije poput ogranka IS-a Islamska država Provincije Korosan (ISPK) ne zaustavljaju se na nacionalnim granicama - kao što dokazuju nedavni napadi u Rusiji, Iranu i Afganistanu. U tom smislu, za javnu sigurnost je ključno da oni koji prate njen rad u različitim zemljama također rade zajedno.

Prema Götschenbergovoj procjeni, to općenito dobro funkcionira: "Posebno na području između zapadnih tajnih službi, informacije se dosljedno razmjenjuju, dojave se prosljeđuju, a zatim obrađuju od strane nadležnih istražnih tijela. Često se ispostavi da su dojave irelevantne. Ali tamo gdje ima nešto za otkriti, provodi se istraga i osobe se privode."

Je li uvijek bilo ovako?

Američke tajne službe se pozivaju na javno dostupnu direktivu „Obaveza upozorenja" zakona o tajnoj službi iz 1947. i na dekret predsjednika Ronalda Reagana iz 1981. Sa stajališta Michaela Götschenberga to je dobilo na težini, posebice u posljednjih godina.

"U osnovi se mora reći da je 11. rujan odigrao stvarno veliku ulogu", kaže Götschenberg. "Rečeno je da nam se to više ne smije dogoditi, da se važne informacije ne prenose. I to traje do danas", kaže on.

Kako njemačke tajne službe reagiraju na ISPK?

Iz perspektive ARD-ovog stručnjaka za terorizam Götschenberga, njemačke su vlasti proteklih godina napravile dobar posao u vezi s ISPK-om: "Tijekom protekle dvije godine morali smo se više puta suočiti sa situacijama u kojima su pristaše ISPK-a bili osumnjičeni za planiranje napada. Uspješno su osujećeni ovi navodni planovi u ranoj fazi."

U zapadnonjemačkom gradu Kölnu osumnjičeni pristaše ISPK-a već su špijunirali katedralu, koja je popularna među turistima, kao i jedan festival kao moguće mete. A prije samo sedam dana, istražitelji u Geri, u središnjoj Njemačkoj, uhitili su dvojicu muškaraca za koje se govorilo da su planirali napad na švedski parlament pod zastavom ISPK-a.

Stručnjak za terorizam Neumann je u razgovoru za Njemački radio istaknuo da je, prema podacima Europola, broj pokušaja napada naglo porastao od 7. listopada, tj. napada islamističke terorističke skupine Hamas na Izrael: “Hvala Bogu ništa se nije dogodilo, ali napadi su sve češći." Ponekad je, kaže on, pitanje sreće da se ništa ne dogodi.