Provjera činjenica: je li i hrana oružje u ratu u Ukrajini?

Tvrdnja: Rusija zloupotrebljava glad u svijetu kao oružje u ratu u Ukrajini.

To je izjavio i direktor WFP-a, programa za hranu Ujedinjenih naroda David Beasley: "Nema dvojbe da se hrana u čitavom nizu oblika koristi kao oružje u ratnom sukobu."

Procjena DW-a: Točno

Još od početka rata u Ukrajini, Beasley upozorava kako prijeti glad u svijetu jer se hrana očito upotrebljava kao oružje, izjavio je još 17. travnja na američkoj postaji CBS. Tu opasnost je izložio i na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a 19. svibnja: "Ne otvaranje luke u području Odese je objava rata svjetskoj sigurnosti u opskrbi hranom i dovest će do gladi, nemira i migracijama u čitavom svijetu."

Povrh toga je i Rusija, koja je i sama veliki izvoznik žitarica, zabranila izvoz od kraja ožujka do konca lipnja. A i sam bivši ruski predsjednik, Dimitrij Medvedev se čak hvali kako su žitarice rusko oružje: "Mnoge zemlje su ovisne o našem izvozu. Ispada da je naša hrana naše tiho oružje. Ono je tiho, ali silno", napisao je na društvenoj mreži 1. travnja.

Što je još gore, to nije samo oružje na leđima siromašnih, nego i predmet špekulacije kako bi se u toj nevolji ubralo još više novaca, smatra Per Brodersen, poslovođa radne skupine za poljoprivredu Povjerenstva za istok njemačkog gospodarstva: "Zemlje koje sad gomilaju žitarice računaju s time da će ih kasnije moći prodati po višoj cijeni."

Tvrdnja: Zapravo su silosi na zapadu Ukrajine puni žita, ali nema načina da to žito dođe na svjetsko tržište jer su ukrajinske luke na Crnom moru minirane.

Ruski veleposlanik u UN-u Dimitrij Poljanski tvrdi: "Nije Rusija ta koja ne želi otvoriti ukrajinske luke, nego je Ukrajina ta koja odbija ukloniti mine iz luka kako bi osigurala siguran prolaz brodova."

Procjena DW-a: nema pouzdanih dokaza

Žito i žitarice Ukrajina je i prije rata najvećim dijelom izvozila morskim putem, ali i ukrajinska obala Crnog i Azovskog mora je postala područje ratnih operacija. Tamo je sve više podmorskih mina, ali tko ih postavlja - tu se i Ukrajina i Rusija međusobno optužuju pred Međunarodnom pomorskom organizacijom IMO.

U svakom slučaju je i Ukrajinsko ministarstvo prometa još 28. travnja dalo objaviti kako se zatvaraju luke Berdjansk, Herson, Mariupolj i Skadovsk "zbog nedostatne sigurnosti". Optužbe da ruska strana postavlja mine, veleposlanik Poljanski naziva "licemjerjem" i uporno tvrdi kako Ukrajinci postavljaju mine u svoje luke.

Sredinom svibnja je agencija AFP citirala jednog glasnogovornika oružanih snaga Francuske koja procjenjuje kako mine u Crnom moru polažu i Ukrajina i Rusija.

Tvrdnja: nije Rusija, nego su sankcije Zapada krive za rast cijena hrane.

"Prekid lanaca trgovine, logistike i novca i svjetski rast cijena hrane u svijetu je direktna posljedica besmislenog širenja jednostranih antiruskih ograničenja i prijetnje eskalacije pritiska sankcijama na Rusiju", izjavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Saharova 18. svibnja.

Procjena DW-a: netočno

Glasnogovornica ruskog ministarstva optužuje Zapad kako "širi laži" i kako je još 2020. upravo direktor WFP-a Beasley upozorio kako prijeti "glad biblijskih razmjera". Sankcije protiv Rusije su samo "još pojačale taj trend", tvrdnja je Moskve.

I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalene Baerbock" tu optužuje Kremlj za "kampanju dezinformacija", a na sastanku s kolegama skupine zemalja G-7 ovog svibnja je naglasila kako nema nikakvih sankcija protiv žitarica i humanitarne pomoći. To potvrđuje i glasnogovornik WFP-a Martin Rentsch: izvoz živežnih namirnica iz Rusije nije na popisu sankcija, ali i dodaje kako se "ne isplati tamo kupovati jer su cijene visoke i ima previše administrativnih prepreka."

Čak i iz Rusije se čuje kako bi mogla izvoziti žito - kad bi htjela. Udruga ruskih izvoznika žitarica Rusgrain Union koju podržava i rusko ministarstvo poljoprivrede je dalo objaviti: "Naglašavamo kako sankcije i nadzor izvoza protiv Rusije ne sadrže niti neće sadržavati i osnovni izvoz živežnih namirnica i poljoprivrednih proizvoda za zemlje u razvoju."

Tvrdnja: žito koje je stizalo iz Ukrajine će onda stići iz drugih zemalja.

I povjerenik za poljoprivredu Per Brodersen u tom poremećaju na tržištu hrane vidi i "pozitivnu vijest da tu mogu onda doći i drugi ponuđači i popuniti prazninu koja je nastala."

Procjena DW-a: točno

Ukrajina jest jedan od najvećih izvoznika žitarica i jestivog ulja, baš kao što je to i Rusija. One to jesu već i zbog toga što nude te proizvode po cijenama kod kojih se drugdje uzgoj jednostavno uopće ne isplati. Naravno, poljoprivredni proizvodi imaju svoj ciklus rasta i smanjena ponuda se ne može nadoknaditi preko noći.

Ali ova viša cijena hrane je atraktivna i za poljoprivrednike drugih zemalja, smatra Thomas Glauben iz Leibnizovog instituta za razvoj agrara i ekonomiju zemalja u transformaciji. On polazi od toga da će se već u najskorije vrijeme pojaviti "dodatni izvoz iz drugih regija, među njima iz Indije, SAD-a i Australije koji će dobrim dijelom nadoknaditi smanjenu isporuku iz Rusije i Ukrajine."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu