1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Fact check: Koliki je rizik od izborne prijevare u SAD-u?

Sarah Steffen
28. srpnja 2024

Uoči američkih predsjedničkih izbora 5. studenog, neki korisnici društvenih mreža su napravili uzbunu zbog moguće izborne manipulacije i prijevare birača. DW razmatra koliko su te optužbe točne.

https://p.dw.com/p/4iYNN
Glasačko mjesto u New Yorku
Glasačko mjesto u New YorkuFoto: Niyi Fote/ZUMAPRESS.com/picture-alliance

SAD: Da li stranci kradu izbore?

Tvrdnja: Niz postova na društvenim mrežama upozorava da bi stranci, koji ilegalno borave u SAD-u, mogli neovlašteno glasati na američkim predsjedničkim izborima. "Suočavamo se možda s najopsežnijom inicijativom za izbornu prijevaru u povijesti američke politike," napisao je jedan korisnik na X-u i dodao: "Mogli bismo doživjeti da nam se ponovi 2020-ta." U ovom tweetu, koji je u svom članku preuzeo list New York Post, se još navodi: "Uredi za socijalnu pomoć u 49 američkih država dijele prijave za registraciju birača strancima, koji borave u SAD-u ilegalno." Do sada je ovaj post pregledan više od 73 milijuna puta.

DW-ova provjera činjenica: Ova tvrdnja je lažna i obmanjujuća.

Iako republikanski političari, poput predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona, uporno promoviraju ovaj narativ, analize su pokazale da nema dokaza o raširenoj prijevari, odnosno poticanju stranaca na glasanje na predsjedničkim izborima u SAD-u. Konzervativni think tank 'Heritage Foundation' pretražio je bazu podataka o izbornoj prijevari takve vrste u SAD-u i pronašao 24 slučaja kada su stranci bez američkog državljanstva glasali na izborima u razdoblju od 2003. do 2023.

Iako je istina da stranci potencijalno mogu dobiti obrasce za registraciju birača iz Ureda za socijalnu pomoć, to se može dogoditi i na bilo kojem drugom mjestu za registraciju birača.

"Prijave za registraciju birača dostupne su gotovo svugdje u Sjedinjenim Državama, a dostupne su i online, dakle putem interneta", kaže David Becker, izvršni direktor i osnivač neprofitne, nestranačke organizacije Center for Election Innovation & Research (Centar za izborne inovacije i istraživanja izbora) sa sjedištem u Washingtonu, D.C.

Elektronsko glasanje u Južnoj Karolini
Elektronsko glasanje u Južnoj KaroliniFoto: Allison Joyce/AFP/Getty Images

"Svako, tko se želi registrirati za glasanje, mora biti identificiran i dati svoje osobne podatke u trenutku registracije," dodaje Becker. "Dakle, čak i ako bi netko, tko ilegalno boravi u SAD-u, dobio obrazac i pokušao ga koristiti, on ne bi imao vozačku dozvolu ili broj socijalnog osiguranja, koji su povezani s provjerom državljanstva”. (Op. red.: U SAD-u je vozačka dozvola važan dokument za identifikaciju, s obzirom na to da posjedovanje osobne iskaznice ili ID kartice nije uobičajeno, iako se ona, na izričit zahtjev, može dobiti.)

"Više studija, ali i istraživanja koje je pokrenula država, pokazalo je da do glasanja stranaca na saveznim i državnim izborima u SAD-u gotovo nikada ne dolazi," objavio je ‘Brennan Center for Justice' pri Pravnom fakultetu Sveučilišta New York navodeći: "To je ilegalno. Ako se neki stranac namjerno registrira ili glasa na izborima, suočit će se s novčanim kaznama, zatvorom i deportacijom."

Da li nepostojanje foto ID-a ostavlja otvorena vrata za prevaru?

Tvrdnja: U nekim postovima se tvrdida oni, koji se protive zahtjevu za pokazivanjem osobnog dokumenta sa fotografijom, zapravo žele sakriti izbornu prijevaru i zahtijevaju da foto ID postane obavezan prilikom glasanja. Nekoliko postova prati dugačak popis svakodnevnih zadataka, gdje je potrebna takva identifikacija.

DW-provjera činjenica: Netočno.

Svaka američka savezna država postavlja svoja pravila o identifikaciji birača i većina njih zahtijeva od birača da donesu osobni dokument kako bi mogli glasati. To može biti foto ID poput vozačke dozvole, osobne iskaznice, putovnice – ili drugih oblika identifikacije kao što su kartica za registraciju birača, rodni list ili kartica socijalnog osiguranja. Prema američkom saveznom zakonu, postoje i posebna pravila za birače, koji prvi put glasaju, ukoliko se prethodno nisu registrirali i ako nisu pokazali osobni dokument prilikom registracije.

36 američkih država ima zakone koji traže od birača da pokažu neki dokument za identifikaciju na biračkim mjestima. Ostalih 14 država i Washington, D.C., "koriste druge metode za provjeru identiteta birača," npr. provjerom potpisa s informacijama u evidenciji, u skladu s odlukom Nacionalne konferencije državnih zakonodavnih tijela (National Conference of State Legislatures).

"Svi birači, bez obzira na vrstu provjere koju zahtijevaju države, bit će optuženi za krivokletstvo ako glasaju pod lažnim pretpostavkama."

Čak i ako bi se netko pokušao lažno predstaviti na biračkom mjestu, "postoji vrlo velika vjerojatnost da se pravi birač pojavi i pokušati glasati," rekao je Becker iz CEIR-a. "Postoje veoma stroge kontrole, kako bi se osiguralo da se nitko ne može lažno predstaviti, koristeći identitet drugog birača."

Nedavna analiza Centra za demokraciju i građanski angažman na Sveučilištu Maryland pokazala je da gotovo 21 milijun američkih građana, koji su u starosnoj dobi kada mogu glasati, nema vozačku dozvolu. Oko 29 milijuna građana ima vozačku dozvolu, ali na njoj nema niti njihove trenutne adrese, niti imena.

Ručno prebrojavanje glasova u Coloradu (studeni 2020.)
Ručno prebrojavanje glasova u Coloradu (studeni 2020.)Foto: Chet Strange/AFP/Getty Images

Da li su glasački listići poslani poštom i uređaji za elektronsko glasanje recept za prevaru birača?

Tvrdnja: Jedan broj korisnika traži zabranu slanja glasačkih listića poštom kako bi se spriječila izborna prijevara. "Ako pogledate što se stvarno događa prilikom glasanja putem pošte i uređaja za elektronsko glasanje, mi samo tražimo da se utvrdi prijevara," glasi još jedan post.

DW provjera činjenica: Netočno.

Izborna prevara povezana s glasačkim listićima, poslanim poštom, je izuzetno rijetka, navodi ‚Brennan Center for Justice' – "tako rijetka da su višestruke analize pokazale da je vjerojatnije da će nekoga udariti grom nego da će počiniti prevaru s glasačkim listićima poslanim poštom."

Postoje mjere koje su na snazi, kao što je video nadzor izbornih kutija ili prisustvo mješovitih timova Izborne komisije s predstavnicima obje stranke, kako bi se osiguralo da nema manipulacije glasačkim listićima.

"Provjere se vrše u trenutku kada birač zatraži izborni listić i u trenutku kada birač vrati listić, često uspoređivanjem potpisa ili eventualno broja vozačke dozvole na vraćenom listiću," navodi Becker.

"Svaki glasački listić, bilo da je poslan poštom ili na drugi način, dostupan je samo zato što je određeni birač na biračkom popisu zatražio taj listić. Drugim riječima, ne možete jednostavno štampati listiće. Oni moraju biti povezani s evidencijom birača."

Glasački listići, poslani poštom, postoje već dugo vremena i predstavljaju siguran način glasanja "koji koriste birači svih političkih stranaka," navodi organizacija ,Bipartisan Policy Center'.

Čak i bivši predsjednik Donald Trump, koji je demonizirao glasanje putem pošte navodeći "namještaljku” u izbornom sustavu kao razlog za svoj izborni poraz 2020. godine, sada poziva svoje pristaše da koriste mogućnost ranog glasanja putem pošte.

Uz to, popisi birača redovito se provjeravaju kako bi se s njih uklonili ljudi koji su preminuli ili su se preselili u drugu državu.

Elektronsko glasanje u Kansas Cityu
Elektronsko glasanje u Kansas CityuFoto: Emily Curiel/Kansas City Star/ZUMA Press Wire/picture alliance

Što je s elektronskim glasanjem?

Pogrešno zbrajanje na predizborima u Portoriku dodalo je ulje na vatru tvrdnjama da su uređaji za elektronsko glasanje slaba karika u izbornom sustavu. Pri tome, većina američkih birača zapravo ne glasa elektronski – ili ako to rade, obično još uvijek postoji papirnati trag za praćenje.

"Samo nekoliko birača u državama poput Louisiane, Mississippija i Tennesseeja još uvijek koristi nekoliko čisto digitalnih glasačkih listića, odnosno glasa putem touch screena," kaže Becker. "No, više od 95% svih Amerikanaca glasa putem papirnatih glasačkih listića. Oni se prebrojavaju pomoću uređaja, ali tu postoje i papirnati glasački listići koje možemo ručno prebrojati i, što je najvažnije, usporediti s mašinski prebrojanim listićima kako bismo potvrdili točnost."

Primjer: Nakon izbora 2020. godine, oko pet milijuna glasačkih listića ponovo je prebrojano ručno nakon što je tadašnji predsjednik Trump tvrdio da je riječ o prevari. Državni tajnik Georgije potvrdio je rezultate predsjedničke utrke nakon te "prve i povijesne državne provjere."

"Nitko ne tvrdi da su mašine za prebrojavanje glasova savršene. Nitko ne tvrdi da ne može doći do greške ili da bilo koji uređaj nije nemoguće hakirati," ističe Becker.

Zato je, kako dodaje, vrlo važno da u SAD-u postoji mogućnost provjere, kako bismo potvrdili da su rezultati mašinskog prebrojavanja glasova točni."