Prvi svjetski rat – majka svih katastrofa 20. stoljeća

Više od 15 milijuna mrtvih, još više teško ranjenih, nekoliko uništenih imperija i trajno promjenjeno lice svijeta. Kako uopće započeti priču o Prvom svjetskom ratu, klaonici naroda koju danas nazivaju izvornom katastrofom 20. stoljeća? Njemački povijesni muzej u Berlinu pronašao je novo rješenje: posjetitelji prolaze stazom koja ih vodi na 14 lokacija, gde su uz pomoć odabranih objekata a ponekad i osobnih sudbina, prikazani različiti aspekti tog rata. Rezultat je upečatljiv. Izložba jasno pokazuje eskalaciju sukoba i smrti između 1914. i 1918. godine.

U predvečerje rata

Početna točka je predvorje koje ocrtava uljuljkanost Europe uoči početka stradanja. U ranom dvadesetom stoljeću, kontinent sav puca od snage i samopouzdanja, prijestolnice su pune života, banke i tvrtke posluju van državnih granica, kraljevi, vojvode i carevi povezani su brakom i rodbinskim vezama. Europa je velika obitelj, ali puna gospodarskih i političkih suparnika i sukoba oko podjele svijeta. Posebno od kako je njemački Reich na čijem čelu se nalazio car Wilhelm II počeo propagirati „njemačku svjetsku politiku“ sredinom 1890-tih, tražio kolonije i za kratko vrijeme uspostavio njemačku mornaricu. Slike života u velikom gradu i danas djeluju poznato. U pozadini se čuje vojna glazba, jer se tada u gotovo svim njemačkim gradovima osjećao militarizam.

Šest tjedana nakon sarajevskog atentata, počeo je rat. Svijet se zatresao iz temelja. Izložba prikazuje razvaljene zidove koju su prekriveni naslovnim stranama novina iz tog razdoblja. Odmah nakon njih prikazana je slika „Germania“ Augusta von Kaulbachsa. Valkira je prikazana sa štitom u ruci. „Vjerovalo se“, kaže Andreas Nix, jedan od kustosa, „da se vodi opravdan, obrambeni rat.“ Simboli su već poznati iz 19. stoljeća – zastave, sjajni šljemovi, vojnici koji marširaju. Ali u pozadini su mitraljezi.

Nova dimenzija rata

Ukupno se u „Velikom ratu“ borilo oko 60 milijuna ljudi, samo za Njemačku oko 12 milijuna. Ubojita moć ratnih oruđa po prvi put je prikazala svoju punu snagu tijekom bitke na Marni, kojoj je također posvećen jedan od 14 dijelova izložbe u Berlinu. Zbog novih mitraljeza i artiljerije broj žrtava u prvim tjednima rata bio je neočekivano visok. Europa je brzo prekopana rovovima i više nitko nije govorio o brzom završetku rata. Bijele paradne rukavice, koje je vojnik Gottlob čuvao za pobjednički marš u Parizu, ostale su u njegovom ruksaku. Prvi svjetski rat bio je sve, samo ne kratki ljetni izlet.

U rovovskoj borbi su se na obje strane upotrebljavala i starinska oružja kao što su buzdovani. Ali rat je donio suvremenije i ubojitije oružje. Njemačke snage su prvi put upotrijebile bojne otrove u travnju 1915. godine u Belgiji, a do kraja 1916. na Verdunskoj fronti bačeno je preko 26 milijuna eksplozivnih granata i 100.000 granata s bojnim otrovima. Ove strašne brojke prikazane su slikovito – iza zavjese od gaze stoji osvjetljena gas maska. Čim joj posjetitelj priđe, pojavljuje se dim. Ova maska bila je jedina zaštita od smrti u mukama.

Totalni rat

Berlinska izložba prati kronologiju i topografiju Prvog svjetskog rata. Govori o ratu na istoku i na zapadu, sukobima u Africi, novim frontama u Turskom carstvu, ratu u planinama. Prikazane su i cipele za snijeg u kojima su se vojnici borili kroz brda, toaletni papir, društvene igre koje su nosili sa sobom, pisma i fotografije od kuće, igračke koje simboliziraju patriotizam – kao što je model pokretne ambulante. U punom svjetlu je opisana herojska maska vojničkog života u sudaru s golim činjenicama. Tu su fotografije otvorenih rana, slike obješenih zatvorenika, isječci iz dnevnika i voštani model ženskih genitalija koje napada sifilis na jednom berlinskom kuhinjskom stolu. Tu se aludira na spolne bolesti koje su vojnici donijeli kući iz vojnih bordela, iako su ih snabdijevali kondomima. Bila je to dodatna bol za izgladnjele žene i njihove obitelji.

Oko 500 eksponata – vojne opreme, uniforme, oružja, fotografija, filmova, svakodnevnih predmeta, slika, crteža, pisama, dnevnika – iz trideset zemalja u Njemačkom muzeju pokazuju da zlo u tim godinama nije znalo za granice. Ovaj rat bio je prvi totalni rat, koji je obuhvatio sve društvene skupine. Izložba ovog muzeja tjera na razmišljanje.