Putin razvija digitalnu diktaturu

Prema novom ruskom zakonu o medijima rusko Ministarstvo pravosuđa može goniti pojedine blogere i novinare, ali i svakog korisnika društvenih medija, kao „stranog agenta". Dovoljno je da novinar dobije honorar ili drugu vrstu potpore iz inozemstva ili da korisnici prosljeđuju drugima sadržaje proizvedene u inozemstvu. Tako proizvedeni ili proslijeđeni sadržaji se moraju etiketirati kao „strani agenti".

Tome treba dodati i niz drugih administrativnih propisa i gnjavaža. U slučaju kršenja tih propisa prijete visoke kazne. Kritično novinarstvo i njegovo širenje bi trebali biti otežani i diskreditirani. A prije svega bi rastezljivim paragrafom o „stranim agentima" trebalo biti stvarano ozračje straha i autocenzure.

Kremlj odgovara samo još represijom

Novi zakon se nastavlja na dug popis represivnih pooštravanja odredbi o digitalnom informacijskom prostoru. Tek nedavno je donesen zakon o ruskom internetu koji omogućuje da se ruska mreža odvoji od globalnog Interneta i da se Internet filtrira. Cilj je očito da se stvori izoliran digitalni prostor – slično kao u Kini ili Iranu.

S obzirom da je za to potrebno puno vremena i još više novca, Kremlj se obrušio na najslabiju kariku u lancu informiranja – na individuu koja u ruskom pravnom sustavu nema šanse na fer postupak. Apsurdni i strašni „Moskovski procesi" protiv uhićenih na ljetošnjim demonstracijama mnogo govore o užasima ruskog sistema.

Ruski novinari na meti

Mnogi izvrsni ruski novinari su sada zbog represivne situacije u redakcijama koje kontrolira Kremlj prešli u ruske medije u egzilu ili u velike zapadne medije na ruskom poput DW-a, Radio Libertyja, Glasa Amerike ili BBC-a. Samo još u tim ponudama iz inozemstva i zapadnim medijima i dalje živi rusko slobodno, kritično, mnogostrano i pametno novinarstvo.

Da bi takvim medijima otežao život ruski parlament je još 2017. donio zakon koji je odredbe o „stranim agentima" koje postoje od 2012. proširio i na one koji nude informacije, a nemaju sjedište u Rusiji. Zbog tog etiketiranja takve organizacije moraju redovito podnositi izvještaje o svom financiranju, ciljevima, izdacima i osoblju.

Etiketu „agenta" je tada dobilo samo devet ponuđača medijskih sadržaja koje financira SAD. Drugim medijima kao što je DW se prijetilo da će dobiti istu takvu etiketu, ali se to do sada nije dogodilo.

To sada kao da više nije dovoljno za maltretiranje tih velikih medijskih kuća. Umjesto da se direktno usmjeri na njih, novi zakon o medijima se okomio na pojedine ruske novinare koji rade za te navodne „strane agentske medije". I na utjecajne korisnike društvenih mreža.

Putin se plaši Navalnog i razmišlja o 2024.

Novi Zakon o medijima je jasan napad na slobodu informiranja koja je ustavom zajamčena svim građanima Rusije. Ali, Putinova elita moći odavno ne haje za Ustav kada treba sačuvati vlast.

A nezadovoljstvo naroda i sve veća popularnost vođe ruske oporbe Alekseja Navalnog uznemirili su rusko vodstvo. S obzirom da su izbori za Dumu 2021. i da je veliko pitanje hoće li Putin i poslije 2024. moći održati se na vlasti, posljednji prostori za kritično novinarstvo na ruskom jeziku bi pravovremeno trebali biti zatvoreni.