Putinova borba za utjecaj u Južnoj Americi

Venezuela je odana saveznica Rusa još iz sovjetskih vremena. Svojom kritikom američkih i europskih sankcija Rusiji predsjednik Nicolas Maduro u Krimskoj krizi jasno podržava Moskvu. "Oni žele opkoliti Rusiju kako bi ju oslabili i uništili", rekao je u svom redovitom tjednom radijskom obraćanju naciji. Međutim, Venezueli se ne sviđa to što Rusija planira povećati nazočnost svoje mornarice u Južnoj Americi. Ministar vanjskih poslova Elias Jaua jasno je dao do znanja da su strane vojne baze u suprotnosti s Ustavom Venezuele.

Slična je reakcija i zapovjednika vojske Nikaragve Julia Avilesa. On je te ruske planove odbacio kao čiste špekulacije i istaknuo da Ustav Nikaragve ne dozvoljava pristup stranoj vojnoj sili, osim u slučaju dostave humanitarne pomoći ili zajedničkih vojnih vježbi. Nasuprot tome, kubanska vlada skoro uopće nije reagirala. Čak ni nakon uplovljavanja ruskog vojnog broda 27. veljače u Havanu, samo dan nakon što je rusko Ministarstvo obrane objavilo planove o povećanju ruske vojne nazočnosti širom svijeta, kako u Južnoj Americi tako i u sjevernoj Africi i Aziji.

Rusija kao imperij?

"U nekim zemljama se šuti, a ta tišina govori sama za sebe", kaže Claudia Detsch iz predstavništva njemačke zaklade Friedrich Ebert u Argentini. "Vjerujem da je prisutan osjećaj neugodnosti i da mnogi to vide kao imperijalistički čin Rusa." Rusija zahtijeva pristup lukama, a u nekim slučajevima i zračnim bazama, kako bi demonstrirala svoj globalni utjecaj.

"Ako pogledate Putinov govor (27.3.), jasno je da on smatra kako Rusija može opstati samo kao imperij. Rusi u Južnoj Americi žele imati veliki utjecaj. Oni od toga nikad nisu odustali", kaže američki političar Stephen Blank za Deutsche Welle.

Provokacije protiv SAD-a

Činjenica da Moskva usred krize oko Krima i dalje pokušava dobiti pristup lukama svojih saveznika ima jasne veze sa Ukrajinom, smatra Claudia Detsch. Ona vjeruje kako Rusija pokušava provocirati SAD direktno "ispred njegovog praga". "Međutim, Rusija također traži i protuuslugu od svojih saveznika za podršku koju im je posljednjih godina pružala u obliku isporuka hrane i oružja", objašnjava Detsch.

Ponašanje Moskve u Južnoj Americi može se smatrati i odgovorom na napore NATO-a da ojača svoju nazočnost u istočnoj Europi, u blizini ruske granice. "Nema sumnje da je Rusija smrtno ozbiljna kada traži pomorske baze i pristup lukama u Južnoj Americi", kaže Blank. On tvrdi da Rusija želi destabilizirati regiju, koristeći tradicionalno antiameričko raspoloženje koje vlada u mnogim zemljama Južne Amerike.

Blank smatra da su suzdržane reakcije iz južnoameričkih država taktika te da su Rusi obećali mnogo novca, utjecaja i moći. "Zato, bez obzira na to kako je koja od tih zemalja reagirala, to još nije zadnja riječ." Prodaja oružja i izvoz energenata su ruski aduti u Južnoj Americi. "Rusija kupuje energetske kompanije. Veći dio nafte iz Venezuele odlazi u SAD, a Rusi bi onda bili vlasnici dijela te nafte. Oni vjeruju da bi time stekli utjecaj i na američko gospodarstvo", kaže Blank.

U škripcu

Nedavni događaji u Ukrajini u južnoameričkim zemljama su izazvali dilemu. Te države su obično protiv miješanja u unutarnje poslove drugih zemalja, kaže Claudia Detsch i napominje: "One su bile i protiv intervencije u Libiji i Siriji." Slično su reagirale i na Krim. One su uglavnom bile neutralne, ali su davale prednost političkom rješenju. No suradnja s Rusijom dovodi ih u izvjesnoj mjeri u škripac.

Brazil je jasno dao do znanja da i dalje želi suradnju s Rusijom u okviru BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika), ali se zalaže za političko rješenje krize na Krimu. No Rusija je ionako odlučna u namjeri da ostane u Južnoj Americi. Zemljama tog kontinenta to može donijeti mnoge prednosti, smatra Blank: "S obzirom na to da su one antiamerički nastrojene, one će 'jahati i ruskog i kineskog konja' sve dok ih na kraju utrke čeka ćup pun zlata."

Trenutno se čini kako nitko ne može zaustaviti Rusiju. Europska unija i SAD su u posljednjem desetljeću, ako ne i duže, zanemarili Južnu Ameriku. Barack Obama je, iz perspektive južnoameričkih vlada, veliko razočarenje. Prevladava nedostatak komunikacije, kaže Detsch. Hladni rat je još u glavama na obje strane. "Rusija sada svija gnijezdo", kaže Blank. Nakon pada Željezne zavjese mnogi su vjerovali da će Rusija prihvatiti novi, zapadni poredak. "Kriza u Ukrajini, međutim, dokazuje da se Rusija ne želi integrirati", zaključuje Claudia Detsch i dodaje: "Ona ponovo želi uspostaviti svoj položaj svjetske sile i pritom imati potpuno odriješene ruke."