Putinovi latinoamerički prijatelji
5. ožujka 2022
Rat u Ukrajini iznenadio je čitavu Latinsku Ameriku. Službene reakcije su različite: osude stižu iz Kolumbije, Čilea i Gvatemale, a izrazi solidarnosti iz Nikaragve, Kube i Venezuele. Peru, Ekvador, Honduras i Meksiko, koji trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, traže prekid vatre i pozivaju na dijalog.
Organizacija američkih država (OAD) objavila je zajedničku deklaraciju, ali mnoge zemlje, poput Urugvaja, Jamajke, Argentine ili Brazila nisu ju potpisali.
Najbizarnija slika stiže iz Brazila, gdje se šef države Jair Bolsonaro najprije proglasio „neutralnim", a onda ga je demantirao potpredsjednik general Hamilton Mourao. On je osudio rusku invaziju na Ukrajinu i pozvao na vojnu podršku toj zemlji. U međuvremenu je brazilski veleposlanik pri UN-u rekao da je Rusija „prešla crvenu liniju".
Samo nekoliko dana prije ruske invazije na Ukrajinu brazilski predsjednik Bolsonaro otputovao je Moskvu, demonstrativno pokazavši solidarnost s Putinom. Predsjednik Argentine Alberto Fernandez ponudio je da njegova zemlja bude ulaz za ruske investicije u Latinskoj Americi.
Do srijede se donekle razjasnio diplomatski kaos: kada je Opća skupština UN-a glasala o rezoluciji kojom se Rusija poziva na prekid nasilja protiv Ukrajine i suzdržavanje od sličnih prijetnji bilo kojoj državi članici UN-a, većina latinoameričkih zemalja je glasala „za". Suzdržani su bili samo Bolivija, Kuba, El Salvador i Nikaragva. Venezuela je kritizirala nacrt rezolucije, ali nije imala pravo glasa, zbog neispunjenih obveza prema UN-u.
Stara sjećanja se bude
Pored međunarodnopravnih razmatranja, vlade latinoameričkih zemalja su vjerojatno vodile računa i o javnom mnijenju. Slike bombardiranih zgrada i civila koji bježe, koje se danima prikazuju na televizijskim ekranima, također su doprinijele širenju solidarnosti sa žrtvama.
Još uvijek nema istraživanja javnog mnijenja, ali invazije bude loša sjećanja: vlade SAD-a podržavale su državne udare u Latinskoj Americi, uvodile gospodarske sankcije i rušile s vlasti nepoželjne predsjednike. Sovjetski Savez je podržavao revolucije tokom Hladnog rata i čak stacionirao rakete u jednoj latinoameričkoj zemlji – izazvavši time najveću prijetnju svjetskom miru nakon Drugog svjetskog rata: kubansku raketnu krizu 1962. godine.
Meksički veleposlanik u UN-u Juan Ramon de la Fuente to je ovako sažeo: "Meksiko je u svojoj povijesti četiri puta napadnut i dobro zna šta to znači."
Za većinu ljudi u Latinskoj Americi Rusije je daleka, strana zemlja. Fascinacija Putinom ograničena je na malu grupu ljevičarskih intelektualaca, vrlo aktivnih na društvenim mrežama.
Ovisnost o Rusiji
Strateški je partnerstvo svakako važno za Nikaragvu, Kubu i Venezuelu kojima Rusija pomaže da zaobiđu američke i europske sankcije. No Nikaragva i Kuba nemaju značajnu ulogu na međunarodnoj sceni.
Ali Venezuela je zemlja s najvećim rezervama nafte na svijetu. Njoj Putin prodaje oružje i zrakoplove, ruske tvrtke vade naftu i plin u toj zemlji. Venezuela skoro u potpunosti ovisi o uvozu pšenice iz Rusije.
Politički gledano, predsjedniku Venezuele Nicolasu Maduru ne odgovora ruska invazija na Ukrajinu. On trenutno pokušava gospodarski stabilizirati zemlju i poboljšati svoj imidž u regiji.
I kada je o sankcijama riječ, stavovi latinoameričkih zemalja se razlikuju. Kolumbija - zemlja partner NATO-a – ih podržava, Meksiko i Brazil su protiv. I poljoprivreda Brazila i Meksika ovise o isporuci ruskih gnojiva. Brazil uvozi 59 posto gnojiva iz Rusije.
„Pitanje gnojiva za Latinsku Ameriku je jednako važno kao i energetika za Europu", kaže jedan stručnjak. Veći dio kalija za plantaže soje i kukuruza Brazil uvozi iz Rusije i Bjelorusije. Meksiku je on potreban prije svega za kukuruz, koji je osnovna sirovina za tortilje.
Zbog pandemije koronavirusa Kina je velikim dijelom otpala kao dobavljač. Sankcije Rusiji i Bjelorusiji zbog invazije na Ukrajinu mogle bi uzrokovati dramatičan rast cijena hrane u najvećim gospodarstvima Latinske Amerike.
Sporne sankcije
Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador je općenito protivnik politike sankcija i više puta je kritizirao embargo SAD-a protiv Kube. Međutim, Meksiko je pod velikim pritiskom svog trgovinskog partnera SAD-a, s kojim obavlja skoro 90 posto svoje vanjskotrgovinske razmjene.
Za Putina bi reakcije iz Latinske Amerike mogle biti otrežnjujuće. Kremlj je posljednjih godina povećao svoj angažman u toj regiji. To je uključivalo isporuke oružja Venezueli, otvaranje dopisništva ruske agencije Sputnjik i informativnog kanala RT, isporuke cjepiva tokom pandemije koronavirusa, milijunske kredite Kubi i vojne vježbe s Venezuelom.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu