Radio Študent na izdisaju?

U dnevnom listu Tageszeitung (taz) iz Berlina se podsjeća na činjenicu da su mediji u Sloveniji pod velikim pritiskom, te da je među njima i jedna od najstarijih radijskih postaja u Europi – Radio Študent. Autor u tekstu pod naslovom „Više nego običan radio“ između ostaloga podsjeća da je Radio Študent 1968. osnovala organizacija ljubljanskih studenta i da je on jedna od najstarijih alternativnih radijskih postaja u Europi.

Neprestani pank

Autor citira bivšeg novinara radija Arnea Zupančiča koji podseća da je taj medij u Jugoslaviji stalno nabavljao najnovije ploče iz Londona, te da je za vrijeme slovenskog rata za neovisnost emitirao danonoćni program s tri čovjeka i to – pank bez prestanka.

Autor opisuje situaciju u kojoj se nalaze mediji u Sloveniji, gde aktualni premijer Janez Janša „od ožujka pokušava od Slovenije napraviti malu Mađarsku“, prijeteći javnom servisu, dok državna novinska agencija mjesecima ne isplaćuje novinarima plaće.

U tekstu se, međutim, navodi da Radio Študent ne trpi pritisak od Janše već od „svojih ljudi“ – studentska organizacija ŠOU, koja dobrim dijelom financira radio, pod utjecajem je stranaka kao što su Povezani i Modri, i „upravo u tim krugovima primjetna su nastojanja da se smanji budžet ispod egzistencijalnog minimuma. To je propraćeno izjavom: „Ili se privatizirajte ili ćemo vas privatizirati“.

Autor kaže da je ŠOU time na vrhuncu svoje postpolitičke neoliberalne ere: „Organizacija je odavno plijen ljudi koji nemaju ništa sa sveučilištem. To je močvara“, citira autor Zupančiča i navodi da se u Ljubljani govori o dobro dotiranim savjetničkim ugovorima i poslovima s nekretninama.

Budućnost u zadružnoj formi?

U tekstu se navodi da studentska organizacija ŠOU tvrdi kako zbog pandemije opadaju prihodi, ali i državni udio u proračunskom financiranju, te da radio troši previše novaca. Protivnička strana pretpostavlja da je to samo izgovor za gušenje kritičkog glasa, jer Radio Študent ne štedi nikoga.

„Hana Radilovič, novinarka za studentske teme na Radiju Študent, nada se da će porasti javni pritisak, s jedne strane zbog toga što bivši novinari radija sada sjede na važnim položajima, a s druge, da će opstanak radija podržati sami studenti.“

U tekstu se navodi da je vladajuća većina u Studentskom parlamentu zaista izložena pritisku javnog mnijenja, budžetski plan za 2021. nije usvojen, pa je Radio Študent dobio, kao i do sada, 120.000 eura godišnje, što je minimum za opstanak. No, budućnost ostaje neizvjesna.

Autor citira prijedlog Zupančiča da se, kao budući oblik vlasništva nad radijem, osnuje neka vrsta zadruge: „Ima dovoljno ljudi u zemlji koji bi podržali takvu stvar – Radio Študent je oduvijek bio neka vrsta dječjeg vrtića za slovensku inteligenciju.“

Autor navodi Zupančičevu procjenu da taj radio ne stvara samo program, već je i reklamna agencija, organizator koncerata i izdavač, pa bi mogao u pandemijskoj krizi ponuditi multimedijalne sadržaje na internet-strimingu.

Priredio Dragoslav Dedović