Rat, smrt i glad

Razorni rat, slom institucija i glad – to je slika Jemena dvije godine od početka saudijske intervencije protiv pobunjenika u toj zemlji. Saudijska Arabija predvodi savez većinski sunitskih zemalja u kojem su još Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Kuvajt, Katar, Egipat, Jordan, Maroko, Senegal i Sudan. Borba protiv pobunjenika iz redova Hutija – militantne šijitske sekte – imala je isprva navodni cilj da se na vlast vrati predsjednik Abed Mansur Hadi.

No ni prije dvije godine, kada su na Jemen pale prve saudijske bombe, nije bila potrebna velika mudrost da se zaključi da Saudijci u južnom susjedstvu hoće više – zaustaviti utjecaj Irana i potvrditi dominaciju na Arapskom poluotoku. U međuvremenu je građanski rat, kakvih se Jemen nagledao posljednjih godina, prerastao u regionalni sukob Rijada i Teherana.

„Dvije godine gledamo ovo i sad izgleda najvjerojatnije da ćemo i sljedeće dvije godine gledati stalne sukobe u Jemenu", kaže Adam Baron iz organizacije European Council on Foreign Relations (ECFR) sa sjedištem u Londonu. Jemen je, dodaje, najveća svjetska humanitarna kriza, a „sve ukazuje na to da će postati još gore".

Najsiromašnija arapska zemlja je gotovo potpuno razorena neselektivnim raketiranjem – prije svega arapskog saveza. Uništena je infrastruktura, bolnice i škole. Organizacije za zaštitu ljudskih prava optužuju sve strane za ratne zločine. Oko sedam milijuna ljudi može umrijeti od gladi idućih mjeseci ukoliko ne dobiju humanitarnu pomoć. Pomoć je potrebna za ukupno 19 milijuna ljudi što je čak dvije trećine tamošnjeg stanovništva. Oko tri milijuna osoba je raseljeno, 8.000 je poginulo, a 42.000 ljudi je ranjeno.

Labave veze s Iranom

Huti čine trećinu stanovništva Jemena i dugo su se bunili protiv diskriminacije u zemlji. Organizirano istupaju od devedesetih godina, kao odgovor na sve jače struje političkog sunitizma. Od 2004. do 2010. su Huti poveli čak šest oružanih pobuna protiv bivšeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha. Arapsko proljeće 2011. dovelo je do pada Saleha i Huti su isprva bili jedan od važnih čimbenika tranzicije. Od 2014., međutim, ponovo nezadovoljni kuju pakt upravo sa Salehom i njemu vjernim paravojnim postrojbama.

Čitav kaos u Jemenu iskoristile su i Al Kaida Arapskog poluotoka koja kontrolira dijelove zemlje, kao i Islamska država.

Koliko su tijesne veze pobunjenika u Jemenu i šijitskog režima u Teheranu? Dok Saudijci smatraju da Huti nisu ništa drugo nego produžena ruka iranske vlasti – slično Hezbolahu u Libanonu – sugovornici DW-a kažu da je trenutni pakt Hutija s Teheranom više iznuđen: „To što Huti gaje odnose međusobnog razumijevanja s Iranom ne znači da su iranska marioneta", kaže Baron. Vjeruje se da postoje isporuke oružja iz Teherana, a nema sumnje da Huti uživaju medijsko-propagandnu podršku.

Ali Fathollah-Nejad, stručnjak za Iran iz Njemačkog društva za vanjsku politiku, kaže da se ne može smetnuti s uma da iranska vlast već više od desetljeća pokušava utjecati na Jemen koji ima dugu granicu sa Saudijskom Arabijom. „Iran pokušava navući Saudijce u jemensku klaonicu", kaže on za DW. No utjecaj ipak nije toliki kako tvrde u Rijadu. Saudijska Arabija namjerno preuveličava značenje Teherana kako bi „opravdala svoju željeznu šaku" u Jemenu.

Većina stručnjaka ne vjeruje da bi interni konflikt u Jemenu na neki poseban način prijetio Saudijskoj Arabiji. Ulogu je, kažu, možda odigrao i dolazak mladog ministra obrane Mohameda bin Salmana, drugog u redu za tron saudijske vladarske obitelji. To se poklopilo s naporima Irana da sporazumom o korištenju atomske energije izađe iz međunarodne izolacije. Prvo što je Bin Salman uradio bilo je pokretanje ofenzive na Jemen.

Što će učiniti Trump?

Kontroverzna je i podrška Sjedinjenih Država koje arapskom savezu dostavljaju obavještajne podatke te pomažu logistički i oružjem. Prema Amnesty internationalu, SAD i Velika Britanija su samo od ožujka 2015. – kada su počeli napadi na Jemen – prodali Saudijcima naoružanje vrijedno pet milijarda dolara. To je, smatra Amnesty, doprinijelo humanitarnoj katastrofi.

Huti vide SAD kao jednu od zaraćenih strana. Hoće li se Pentagon otvoreno umiješati u rat s obzirom da je administracija Donalda Trumpa najavila žešći odnos prema Iranu? Još u listopadu, dakle za vrijeme Baracka Obame, američka vojska je priopćila da su Hutiji uz podršku Irana gađali jedan američki vojni brod u Crvenom moru. Na to je američka mornarica odgovorila napadom na radare pobunjenika. „Irancima ništa ne bi bilo draže nego da uvuku SAD u Jemen", kaže Baron.

Administracija Donalda Trumpa za sad se ograničila na napade na Al Kaidu Arapskog poluotoka. Osim zračnih napada – u kojima je, prema izvještajima, stradalo 30 civila – američka vojska izvela je i kopnenu operaciju. Navodno je ubijeno 14 terorista, a stradao je i jedan američki komandos.