Rat u Ukrajini: još oružja, a kad će pregovori?

„Sigurno ćemo ostati pri svojoj vanjskopolitičkoj liniji da nema ishitrenih solističkih poteza“, rekao je zastupnik socijaldemokrata u Bundestagu Michael Müller u jutarnjem programu njemačkog javnog servisa.

On je tako odgovorio na pitanje hoće li Njemačka isporučiti Ukrajini tenkove tipa Leopard, koje već dugo traže iz Kijeva. Müller je optužio koalicijske partnere zelene i liberale zbog zahtjeva da se Ukrajina dodatno naoruža i odbijanja pregovara s Moskvom.

Kako je rekao, i države poput SAD-a i Francuske „imaju usporedive oružane sustave poput Leoparda, ali ih ne isporučuju“. Zato, smatra on, ni Njemačka ne treba trčati pred rudo.

Müller, bivši dugogodišnji gradonačelnik Berlina, dodao je da se po svaku cijenu mora izbjeći da se NATO direktno umiješa u rat. „Ako bi NATO neposredno postao strana u ratu protiv Rusije, čekala bi nas eskalacija kakvu ne želimo ni zamisliti."

Nesloga u Berlinu

Te izjave iskusnog političara odražavaju raskol u njemačkoj Vladi. Zeleni i liberali traže isporuku Leoparda, što su do sada odbijali socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz i ministrica obrane Christine Lambrecht.

Nedavno je šefica diplomacije Annalena Baerbock (Zeleni) ocijenila da postoje male šanse za mirovne pregovore s Rusijom i dodala kako ne vidi da će uskoro biti primirja. Müller je kritizirao Baerbock jer, kako kaže, ona ne traži kanale komunikacije s Moskvom. „Bilo bi dobro kada bi i Ministarstvo vanjskih poslova shvatilo da nam trebaju kanali komunikacije koji ne idu direktno do Putina", rekao je Müller. On je naveo da samo kancelar Scholz traži takve opcije.

Uskoro pat-pozicija na bojištu?

Poznavatelji prilika u Njemačkoj pak ovih dana nagađaju kada bi se moglo pregovarati i doći do primirja. „Računam da će do ranog ljeta doći do pat-pozicije u kojoj će obje strane uvidjeti da rat više ništa ne donosi", rekao je bivši general Bundeswehra i NATO-a Hans-Lothar Domröse.

Kako je dodao, prekid vatre ni izbliza još neće značiti mir jer će pregovori biti dugi i naporni. Bit će potreban i posrednik, predviđa bivši general i predlaže: „Možda glavni tajnik UN-a Guterres, turski predsjednik Erdogan ili indijski premijer Modi – mada izgleda se nitko od njih ne otima za tu ulogu."

Prema riječima generala, rješenje prihvatljivo za obje strane bi podrazumijevalo da se „Zelenski odrekne zahtjeva za ponovno uključivanje teritorija poput Krima u ukrajinski pravni poredak".

Poznati njemački politolog Herfried Münkler rekao je za radio Deutschlandfunk da je teško pitanje kada će doći do prekida vatre, ali da se zna „kako“. Naime, tako što obje strane uvide da neće moći ostvariti maksimalne ratne ciljeve. „Tada raste spremnost da se nađe na sredini. A to je preduvjet da se uopće vode razumni pregovori koji bi bili više od puke razmjene maksimalnih zahtjeva", rekao je Münkler.

Prema njegovim riječima, Ukrajinu treba i dalje jačati kako bi bila u stanju nanijeti gubitke ruskoj strani. Jer, kako kaže, pogrešno je vjerovati da su diplomacija i događanja na bojištu dvije odvojene stvari.

„U Njemačkoj neki kažu da moramo napustiti isporuke oružja i prijeći na diplomaciju. To bi u izvjesnom smislu značilo navođenje vode na mlin jače strane, a to je u ovom slučaju ruska strana“, dodao je politolog.

Stoltenberg hoće više oružja

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je pozvao članice vojnog saveza da pojačaju proizvodnju oružja narednih mjeseci. Kako je rekao za radio BBC, to je neophodno da bi NATO imao dovoljno oružja za vlastitu obranu i dugoročnu opskrbu Ukrajine. On je također upozorio da obrana od ruske agresije iziskuje „enormnu količinu“ streljiva.

Prema Stoltenbergu, čini se da Rusija unatoč gubicima na bojištu ostaje pri cilju da „kontrolira" Ukrajinu. O tome svjedoči i mobilizacija velikog broja novih vojnika. „Sve ukazuje na to da su spremni nastaviti rat, možda i pokrenuti novu ofanzivu", rekao je glavni tajnik NATO-a.

I Stoltenberg dodaje da će sposobnost Kijeva za pregovore o miru ovisiti o snazi na bojištu. „Ako želimo rješenje pregovorima koje od Ukrajine čini suverenu, neovisnu i demokratsku državu u Europi, onda sada moramo podržati Ukrajinu."

Još nema popuštanja zahtjeva

Portal njemačkog javnog servisa tagesschau.de je u nedavnoj analizi o mogućem početku pregovora primijetio da Kijev i Moskva čak ni retorički ne odustaju od maksimalnih ciljeva. Zato je malo vjerojatna međunarodna konferencija oko prve godišnjice rata koju je tražio Kijev – a na kojoj bi Rusija sudjelovala samo ako najprije odgovara za ratne zločine.

„Svaki prijedlog Ukrajine se u suštini svodi na zahtjev da se teritorijalni integritet opet uspostavi – uključujući i Krim“, piše portal.

S druge strane, Putin i Lavrov su i prethodnih tjedana poručivali da ciljevi ostaju „denacifikacija" i „demilitarizacija" Ukrajine. „Rusija time nije povukla nijedan od ratnih ciljeva. Ne vidi se o čemu bi se uopće moglo pregovarati s Ukrajinom", piše tagesschau.de.

Prema toj analizi, poslije mjeseci stradanja i tvrdnji da svaka od strana može pobijediti na bojištu, ni ruska niti ukrajinska javnost još ne bi bile spremne prihvatiti pregovore.

nr (ard, zdf, dlf, dpa, bbc)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu