Rat u Ukrajini: tko sve radi na deeskalaciji?

Ukrajina i Rusija se sreću u trećoj rundi direktnih pregovora danas (7.3.) u 13 sati u Brestu, u Belorusiji na granici s Ukrajinom - javila je ruska TV pozivajući se na bjelorusku agenciju belta.

Do sada su održane dvije runde razgovora na bjeloruskom pograničnom području. Na drugoj rundi je dogovoreno primirje za područje Mariupolj i Volnovah kako bi se civili evakuiralo humanitarnim koridorima. Međutim, evakuacija je bila najavljena dva puta i oba puta je propala - a Rusija i Ukrajina se za to uzajamno optužuju.

Šef ukrajinske pregovaračke misije s Rusijom David Arahamija je u međuvremenu odbacio suštinske zahtjeve druge strane kao „neprihvatljive". U intervjuu za američku televiziju Fox News, koji je objavljen u nedjelju navečer, on o pregovorima kaže:

„Ne bih rekao da brzo napredujemo, jer svakodnevno strada mnogo ljudi, posebno civili. Da budem iskren, teško je, ali ipak napredujemo. Na kraju krajeva, dvije delegacije saslušaju jedna drugu i aktivno razgovaraju o različitim stvarima."

Arahamija je nastavio: „Jedini dijelovi gdje je sporazum gotovo nemoguć́ su Krim i takozvane republike, za koje Rusija inzistira da ih priznamo kao neovisne. To u ukrajinskom društvu nije prihvatljivo."

Rusija hoće da Krim, ukrajinski crnomorski poluotok anektiran 2014., bude priznat kao dio Rusije, a da se istočne ukrajinske separatističke oblasti Donjeck i Luhansk priznaju kao suverene države. Osim toga, Kremlj hoće potpunu „demilitarizaciju" Ukrajine.

Francuska: Macron traži rješenje za nuklearke

Prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ruski predsjednik Vladimir Putin je odlučan da ostvari svoje ciljeve u ratu u Ukrajini. Putin je u telefonskom razgovoru uvjeravao francuskog predsjednika da će pobijediti „ili pregovorima ili ratom", priopćila je Elizejska palača. Razgovor je trajao sat i 45 minuta, a inicirao ga je Macron.

Putin je uvjerio Macrona da „njegova namjera nije napadati nuklearne elektrane" i da se Rusija namjerava pridržavati standarda Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), objavljeno je iz Elizejske palače. Macron je pak u telefonskom razgovoru izrazio „ozbiljnu zabrinutost" za sigurnost ukrajinskih nuklearnih objekata, navodi se u priopćenju.

Kako je nadalje priopćeno, Putin je uvjeravao Macrona da Rusija ne želi ugroziti civile u Ukrajini. „Odgovornost leži na Ukrajincima da puste stanovništvo da ode iz gradova", rekao je Putin. Macron je u telefonskom razgovoru pozvao na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, zaštitu civilnog stanovništva i njihovo snabdijevanje humanitarnim zalihama.

Francuski predsjednik je u stalnoj telefonskoj vezi s Ukrajinskim predsjednikom Zelenskim - a u utorak navečer će se u Parizu sastati s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, najavljeno je iz Washingtona.

Izrael: Beneta brinu Ukrajina, Iran i Sirija

Izraelski premijer Naftali Bennett nastavlja svoje posredničke napore. Nakon što je iznenada u subotu otputovao u Moskvu i tamo tri sata razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, on je, prema ruskim izvorima, u nedjelju ponovo nazvao Putina. Bennett je prvi zapadni lider koji je posjetio Putina u Moskvi od početka rata.

Prema izraelskim izvorima, Bennett je tokom vikenda tri puta razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Također je na telefonskoj vezi s kancelarom Olafom Scholzom s kojim je razgovarao još u subotu navečer u Berlinu gdje je doletio direktno iz Moskve. Bennett je rekao da je putovanja i razgovore obavio uz suglasnost svih uključenih.

Iz ureda njemačkog kancelara je priopćeno kako su Scholz i Bennett rekli „da zajednički cilj ostaje okončanje rata u Ukrajini što je prije moguće i da ostaju u bliskom kontaktu po tom pitanju".

Bennett je također u telefonskoj vezi i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. A za ponedjeljak je zakazan sastanak ministara vanjskih poslova SAD-a Blinkena i Izraela Jaira Lapida.

O Izraelu se govori kao o posredniku u ukrajinskom sukobu. Izrael ima dobre odnose s Rusijom i Ukrajinom. Ne želi naljutiti svog glavnog saveznika SAD, ali istovremeno ovisi o dobroj volji Moskve iz strateških razloga, uključujući i sukobe sa Sirijom i Iranom. Izrael nije članica NATO-a.

Turska: Erdogan traži primirje i humanitarne koridore

Predsjednik Turske Erdogan se više puta nudio kao posrednik između Rusije i Ukrajine. U nedjelju je, kako je prethodno i najavljeno, telefonski razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Erdogan je tom prilikom pozvao Putina na „momentalni i sveobuhvatni prekid vatre" u Ukrajini, navodi ured turskog predsjednika. To bi trebalo omogućiti „traženje političkog rješenja i reagiranje na humanitarne potrebe". Erdogan je također pozvao na „momentalno" otvaranje humanitarnih koridora. „Otvorimo zajedno put miru", pozvao je Erdogan Putina, priopćio je Erdoganov ured.

Iz Kremlja je poslije razgovora dvojice državnika priopćeno kako je Putin Erdoganu rekao da je spreman i za dijalog sa stranim partnerima - te da svaki pokušaj otezanja pregovaračkog procesa neće uspjeti.

Također je rekao da se operacija (u Ukrajini) odvija po planu, i da se nada da će ukrajinska strana konstruktivnije pristupiti pregovorima i „uzeti u obzir realnost na terenu".

Putin je svom turskom kolegi rekao da bi Moskva zaustavila svoju vojnu operaciju samo ako bi Kijev položio oružje i ispunio ruske zahtjeve, navodi se u priopćenju Kremlja.

SAD: pritisak na Kinu

Američka vlada vrši pritisak na Kinu da se u ukrajinskom ratu pozicionira protiv Rusije. Kako je priopćilo američko ministarstvo vanjskih poslova, američki državni tajnik Blinken razgovarao je u subotu s kineskim kolegom Vang Jijem „o namjernom, ničim izazvanom i neopravdanom ratu Moskve protiv Ukrajine".

Blinken je u razgovoru istakao da „svijet gleda koje nacije se zalažu za osnovna načela slobode, samoopredjeljenja i suvereniteta. On je naglasio da svijet djeluje zajedno kako bi odbacio i odgovorio na rusku agresiju i osigurao da Moskva plati visoku cijenu". Blinken je u nedjelju bio u Moldaviji.

Na glasanju u Općoj skupštini UN-a prošle srijede 141 država članica glasala je za rezoluciju kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu. Pet zemalja je glasalo protiv. Kina je bila među 35 zemalja koje su bile suzdržane.

dr (agencije)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu