Ratko Mladić kao lice s estrade

„Kako netko tko slovi za zločinca može biti estradna zvijezda, pitala sam se“, rekla je direktorica Zaklade Konrad Adenauer u Sarajevu Sabina Wolkner na promociji publikacije „Mladić pod povećalom: Zločinac ili lice s estrade“ održanoj u Sarajevu u utorak (11.12.). Da je to moguće, uvjerili su se i novinari BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) analizirajući kako su regionalni tiskani mediji pratili uhićenje i početak suđenja Ratku Mladiću.

„U mnogim se slučajevima ispostavilo da su granice etike nevažne i da je važna samo naklada. Većina medija izbjegava ozbiljno novinarstvo i preferira senzacionalizam. Senzacionalizam je samo instrument pomoću kojeg treba prikriti nešto drugo, da je proces suočavanja s prošlošću u državama regije još uvijek na samom početku“, kaže Sabina Wolkner.

Život u paralelnim svjetovima

Odgovornost za to u velikoj mjeri snose srbijanske vlasti, smatra urednica publikacije Gordana Igrić. „Da je bilo više raspoloženja u demokratskoj vlasti u Srbiji da se otvori to pitanje što se dogodilo devedesetih, i drugima  bi bilo lakše prihvatiti činjenicu da je i tu bilo nekih zločina, a ovako smo zarobljeni u neke paralelne svjetove“, kaže Gordana Igrić.

Izvještavajući o uhićenju i početku suđenja Ratku Mladiću, mnogi regionalni mediji zanemarili su profesionalni odnos prema žrtvama, podsjeća povjesničar Christian Nielsen. „Zanimljivo je ono što vidimo u historiografiji holokausta i ovoga rata, da stalno pričamo o etnicitetu stradalih, čime zapravo prihvaćamo onu kategorizaciju koju su napravili počinitelji koji su ih ubili, a to se vidi i u medijima“, kaže Nielsen.

U Srbiji je Mladić estradna ličnost

"U srbijanskim medijima se više pisalo o tome što je Mladić doručkovao u Hagu nego o optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine. Takvo izvještavanje je odraz nemogućnosti države i građana da se suoče s onim što je Mladić devedesetih činio u njihovo ime", tvrdi novinarka Marija Ristić. „Ako se pitamo da li je Ratko Mladić u Srbiji bio zločinac ili lice s estrade, onda definitivno možemo reći da je bio estradna ličnost“, kaže Marija Ristić.

"Interes za Mladića u hrvatskim medijima opao je čim se pokazalo da on neće biti optužen i za zločine u toj zemlji", rekao je novinar Boris Pavelić naglašavajući kako je percepcija prema Haškom sudu u ovoj zemlji promijenjena oslobađajućom presudom Anti Gotovini i Mladenu Markaču. „Do 16. studenog to je bio najgori sud na svijetu, a od 16. studenog, za Hrvatsku je Haški sud najbolji sud na svijetu“, primijetio je Pavelić.

Medijski podijeljena BiH

Mediji u BiH različito su izvještavali o uhićenju i početku suđenja Ratku Mladiću. U Federaciji BiH se mnogo više pisalo o Mladićevoj optužnici, a značajan prostor posvećen je i žrtvama, dok su mediji u Republici Srpskoj uglavnom izvještavali o tome kako je Mladić „iz pragmatičnih razloga“ završio u Haagu, kaže urednica BIRN-a Erna Mačkić. „Za medije u RS-u specifično je to što se nije mogla pročitati gotovo niti jedna izjava žrtve iz Srebrenice, Sarajeva ili bilo kojeg drugog grada u BiH koji se spominje u optužnici protiv Mladića“, kaže novinarka Erna Mačkić.

BIRN je analizirao 2.300 tekstova o Mladiću. Na promociji je rečeno kako su različite reakcije Srba i Bošnjaka u BiH još jednom pokazale „bolnu podvojenost u državi“. Ukazano je i na značaj Haškog suda u procesu pomirenja u regiji, ali i na odgovornost lokalnog pravosuđa u procesuiranju predmeta ratnih zločina.