Romi – najslabija karika u borbi protiv pandemije
1. ožujka 2021Nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je „prije godinu dana, kada se raspravljalo u dolazećoj pandemiji i rizičnim oblastima, često bilo govora o siromašnim romskim četvrtima na Balkanu, kao potencijalnim pokretačima zaraze“, piše njemački dnevnik.
List citira jednog srpskog liječnika, koji o Romima govori kao o najslabijoj karici u borbi protiv pandemije i dodaje: „Virus nalazi utočište u romskim slamovima, odakle se može ponovo širiti čim dođe do popuštanja ograničenja“.
Kao primjer se ističe najveći od svih romskih slamova u jugoistočnoj Europi Stolpinovo u bugarskom Plovdivu, u kojem živi oko 60.000 ljudi. „Strahovi da će odatle uvijek dolaziti do novih izbijanja zaraze, čak i ako se virus stavi pod kontrolu u većinskim društvima izgleda da se nisu obistinili“, navodi se u tekstu uz napomenu da za to nema jasnih dokaza.
„Pored činjenice što o ‘kontroli‘ nad virusom ne može biti ni govora, razlog može biti i tradicionalno teško prikupljanje podataka o najvećoj europskoj etničkoj manjini. Jer, mnogi od 10 do 12 milijuna Roma nemaju zdravstveno osiguranje, neki čak nemaju ni rodni list, a o regularnoj adresi stanovanja da ne govorimo. Njih nema u državnim statistikama."
U tekstu stoji da su Romi relativno mlada populacija s „ispodprosječnim očekivanim životnim vijekom" i ocjenjuje da to možda doprinosi „blagom i neprimjetnom toku zaraze, ali da ni o tome nema sigurnih podataka".
Hoće li Romi ostati bez zaštite?
Autor teksta Mihael Martens primjećuje da su Romi jako „marginalizirani" i da imaju vrlo malo dodirnih točaka s većinskim stanovništvom: „To djeluje i na prenošenje virusa, iz njihove zajednice u druge dijelove društva, ali i obratno u samu njihovu zajednicu." Također napominje da postoji još jedna briga - može li se kampanjom za cijepljenje doprijeti do romske populacije ili će pak ostati bez zaštite?
Jer, kako se ističe, nije samo pandemija korona virusa ukazala na probleme cijepljenja romske populacije. Rezultati jedne studije, provedene u 12 europskih država, pokazuju da su „romska djeca rjeđe cijepljena protiv uobičajenih bolesti nego djeca većinskog stanovništva". Kao pozitivni primjeri navode se Bugarska, Mađarska, Moldavija i Slovačka. Ali, u drugim državama, s obzirom na ispodprosječnu stopu cijepljenja „među djecom u romskim četvrtima češće dolazi do epidemija ospica".
Obradović: Važno je doprijeti do Roma
U tekstu se dalje navodi da i u Srbiji, koja je „vodeća na europskom kontinentu kada je u pitanju cijepljenje", živi oko 150.000 Roma - neslužbeno mnogo više. Citira se srpska ministrica za državnu upravu i lokalnu samoupravu Marija Obradović, koja ističe koliko je za uspješnost kampanje za cijepljenje važno da se dođe do Roma.
„Do sada je bilo nekih praktičnih poteškoća, a nedostatak svijesti o značaju cijepljenja je samo jedna od njih. Mnogi Romi nemaju internetski priključak ni kompjuter, tako da se ne mogu elektronskim putem, kako je predviđeno, prijaviti za cijepljenje. Neki možda imaju mobilne telefone i tako pristup internetu, ali ne uspijevaju dobiti termin jer nemaju osobnu iskaznicu, koja je neophodna za popunjavanje formulara elektronskim putem. Neki ne mogu koristiti ni mogućnost da se za cijepljenje prijave telefonom, jer iako imaju mobilni telefon nemaju kredit. Tako da se može zvati samo njih, ali oni sami ne mogu pozvati nikog drugog."
Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako se ministrica Obradović želi s ovakvim poteškoćama suočiti nebirokratski. „Država će ići u naselja i cijepiti sve koji žele na licu mjesta. (…) Mobilni timovi bi trebali odraditi reklamne kampanje za cijepljenje. Ostaje otvoreno pitanje kako dokumentirati cijepljenje i moguće posljedice kod ljudi, koji uopće nemaju dokumente ili im je istekla važnost".
List na kraju citira beogradskog epidemiologa i člana kriznog štaba Vlade Srbije, Predraga Kona koji kaže da je „od presudne važnosti suradnja s romskim čelnicima i posrednicima".
Priredio: S. Savić