Ropstva još ima - i u Njemačkoj

Prema procjenama Globalnog indeksa ropstva australske organizacije "Walk Free Foundation" trenutno u modernom ropstvu živi više od 40 milijuna ljudi, 167 tisuća od toga i u Njemačkoj. To je 0,2 posto stanovništva ove zemlje. Dok se ropstvo u prošlosti zasnivalo na pravno priznatom vlasništvu jednog čovjeka nad drugim, danas ono funkcionira drugačije. Dietmar Roller, predsjednik uprave njemačkog ureda organizacije za ljudska prava "Internation Justice Mission" (IJM) objašnjava: "Ropstvo više nije doduše legalno, ali je ono kao kameleon i živi dalje."

Njegova temeljna odlika je, prema organizaciji "Walk Free Foundation", da ljudi ne mogu izbjeći ili se obraniti od izrabljivanja zasnovanih na prijetnjama, nasilju, prisili, prevari ili korištenju pozicije moći. Moderno ropstvo se, s obzirom na to, koristi kao općeniti pojam za različite oblike potčinjavanja i izrabljivanja u koje spadaju i trgovina ljudima, dužničko ropstvo i prisilni brakovi. Granice modernog ropstva često se ne mogu jasno definirati.

To ne važi samo za zemlje poput Libije, Katara i Demokratske Republike Konga koje se stalno pojavljuju u novinskim napisima na ovu temu. I u Europi su trgovina ljudima i radno ropstvo sve veći problem, upozorilo je u travnju Vijeće Europe - posebno trgovina ljudima s ciljem izrabljivanja radne snage.

U Njemačkoj su, prema navodima Saveznog kriminalističkog ureda (BKA), prošle godine njime bili pogođeni prije svega migranti koji rade u sektoru građevinarstva i gastronomije. I u kućnim poslovima, preradi mesa, poljoprivredi i autoprijevozničkoj branši ima crnih ovaca. Njemačke vlasti su u 2017. godini otkrile 180 žrtava nakon 11 završenih istraga, većina ih je bila iz istočne Europe.

"Njemačka je europski bordel"

Puno raširenije u Njemačkoj je seksualno izrabljivanje. "Njemačka je europski bordel", tvrdi Dietmar Roller iz IJM-a, a to potkrepljuje i veliki broj djevojaka i žena prisiljenih na prostituciju. Prema podacima BKA-a su u 2017. vođene istrage u 327 slučajeva i dokumentirano je 500 žrtava.

Dok su, kada je riječ o prisilnom radu, pogođene prije svega muške osobe, velika većina žrtava prisilne prostitucije su žene, i to najviše žene iz Bugarske, Rumunjske, ali i Njemačke. Savezni kriminalistički ured je registrirao i veliki porast prisilnih prostitutki iz Nigerije.

Mnoge žene završe u prostituciji kao žrtve prevara. Često se prevaranti služe tzv. "loverboy-metodom". Makroi tako glume da su zaljubljeni u mlade djevojke, uvuku ih u mrežu emocionalne ovisnosti, a potom ih gurnu u prostituciju često im lažući kako imaju dugove koje im one moraju pomoći otplatiti.

"Koliko imate robova?"

Posljednjih godina je, prema Rollerovim riječima, sve rašireniji i jedan novi oblik seksualnog izrabljivanja preko interneta. "Njemačke mušterije mogu na sat vremena unajmiti dijete s Filipina koje onda preko webcama mora raditi što mu se kaže."

Ovaj primjer, kao i činjenica da mnoge žrtve u Njemačkoj imaju inozemne korijene, pokazuju kako moderno ropstvo ne poznaje nacionalne granice. Radi se o globalnom fenomenu s globalno umreženim akterima.

Prije svije godine je ekonomistica Evi Hartmann privukla pozornost knjigom "Koliko imate robova?" u kojoj iznosi tezu da svaki prosječni Nijemac svojim potrošačkim navikama indirektno ima 60 robova. Roller objašnjava: "Samom kupnjom odjeće ili proizvoda od sirovina iz konfliktinih područja potiču se i podupiru uvjeti rada na drugim krajevima svijeta koji nalikuju robovlasničkim." To važi i za kupnju ribe iz Tajlanda u kojemu je, argumentira, raširen prisilni rad na ribarskim brodicama.

Posebno ugroženi maloljetnici

Kada se govori o modernom ropstvu, ne smije se propustiti činjenica da ono posebno ugrožava maloljetnike, jer su oni vrlo pogodan plijen za uvlačenje u ovakve strukture. Nedavno je javnost šokirala priča iz njemačkog Staufena u kojemu je jedan par silovao svog 10-godišnjeg sina više od dvije godine i za novac nudio njegove seksualne usluge.

Organizacija "International Justice Mission" je ipak, međutim, prije svega aktivna u Aziji i Africi, na kontinentima na kojima je moderno ropstvo još raširenije i zaštita koju građanima pružaju pravni sustavi zemalja u kojima žive manja.

"Uglavnom se na kraju uvijek sve vrti oko novca", kaže Roller, "zato ovakve poslovne modele treba jednostavno učiniti neatraktivnima."

Njegova organizacija zato obučava filipinske policajce za borbu protiv dječje prostitucije, čini sve kako bi prijestupnici završili na sudu - a među njima možda i neki Nijemac koji preko interneta iživljava svoje pedofilske sklonosti na nekom filipinskom djetetu.