1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rođendanski summit NATO-a u sjeni nesuglasica

Teri Schultz
3. prosinca 2019

Tko bi mogao pokvariti proslavu 70. rođendana NATO-a? I je li taj vojni savez zaista „klinički mrtav“? Rođendanski summit Saveza koji se održava u Londonu 3. i 4. prosinca nosi sa sobom brojne izazove.

https://p.dw.com/p/3U6i2
Brüssel PK Jens Stoltenberg NATO Generalsekretär
Foto: Reuters/F. Lenoir

Malo je vjerojatno da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg očekivao nekakvu ispriku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kada su se njih dvojica susreli u Parizu. Njih dvojica su prošlog četvrtka 28. 11. između ostalog razgovarali i o onoj, sada već zloglasnoj, izjavi francuskog predsjednika da je Savez „klinički mrtav".

„Možda nam je i bio potreban poziv na buđenje", prkosno je izjavio Macron stojeći pored šefa NATO-a na konferenciji za novinare u Parizu. Sugerirao je i to da bi Savez trebao formirati posebnu skupinu stručnjaka s ciljem da se ona pozabavi promjenom strategije NATO-a. Takav prijedlog iznijela je i Njemačka. Novi koncept bi trebao biti spreman za usvajanje do summita NATO-a 2021. godine.

Macron je u manjini

Neki stručnjaci ocjenjuju međutim za DW da su sve te Macronove ideje o efikasnijoj vojnoj sili kojima je on šokirao saveznike – u stvari pogrešne.

„Predsjednik Macron i ne pokušava započeti razgovore", smatra direktor ureda organizacije Carnegie Europe Tomas Valasek. „Macron već zna što želi učiniti: resetirati odnose s Rusijom, a da SAD ima puno manju ulogu u sigurnosti Europe. S takvim stajalištima je, međutim, u manjini. A ako želi promijeniti politiku NATO-a, onda ne bi trebao bacati kamenje, već strpljivo graditi koalicije koje bi podržale francusko gledište."

Macron i Stoltenberg
Macron je proglasio NATO "klinički mrtvim" i tako izbjegao povećanje uplata u zajednički proračunFoto: AFP/B. Guay

Posebno je kontroverzno Macronovo mišljenje da je terorizam, a ne Rusija, najveća prijetnja zemljama NATO-a. I da je vrijeme za približavanje Moskvi, kaže Valasek. „Za jednog predsjednika zemlje-saveznice on vrlo otvoreno izaziva nesklad."

Tomas Valasek, inače bivši slovački veleposlanik pri NATO-u, očito nije spreman tako brzo kao Macron prihvatiti ideju da se prijetnja koju predstavlja Kremlj smanjila. „Svi u NATO-u bi željeli bolje odnose s Rusijom", kaže Valasek, „ali većina smatra da je Moskva i dalje vrlo zainteresirana za podrivanje NATO-a i europskog sigurnosnog poretka, jer takav nered ide njoj u korist."

Odnosi Kine i SAD-a ugrožavaju Europu i NATO

Očekuje se da će čelnici na summitu po prvi put usvojiti i izvještaj o izazovima koje predstavlja rastuća vojna sila i uloga Kine. Alexander Mattelaer, viši znanstveni suradnik u belgijskom Institutu Egmont, preporučuje da se dodatno obrati pozornost na ono što se događa u Kini, a prije svega na odnose Washingtona i Pekinga. Mattelaer smatra da bi utjecaj toga na Europu i NATO mogao biti ogroman.

Belgijski stručnjak podsjeća da mnogi, između ostalih i bivši američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger, upozoravaju da se svijet nalazi „u predvečerju Hladnog rata", a da istovremeno „nema nikakvog napretka u pregovorima o smirivanju političkog sukoba".

Ministri vanjskih poslova članica NATO-a
Bude li SAD morao više svojih snaga angažirati negdje u svijetu, sve druge članice NATO-a će to osjetitiFoto: picture-alliance/S. Acar

Ako se SAD uplete u nekakav sukob s Kinom, to bi bila katastrofa za kompletan NATO, smatra Mattelaer. Odakle bi bile dopremljene obrambene snage, ako bi SAD svoju vojsku morao angažirati na nekom drugom mjestu? „To bi onda pretežno morale biti europske snage", kaže Mattelaer. „A to je nešto što Pentagon pokušava stvoriti već zaista puno godina."

Faktor Trump

Naravno, nitko ne zaboravlja ni na Trumpa kao čimbenik. Američki predsjednik je do sada praktično svaki sastanak NATO-a iskoristio da saveznike, a osobito Njemačku, podsjeti na njihove relativno male troškove koje imaju za obranu.

Savez je, međutim, uložio napore da se ta financijska strana u Londonu prikaže s pozitivne strane. Neke od ključnih stvari dogodile su se još prije početka summita: Stoltenberg je najavio uvođenje novog sustava financiranja zajedničkog proračuna NATO-a kojim se američki udio smanjuje za oko 90 milijuna eura, a povećava postotak sudjelovanja Njemačke u financiranju na 16,35 posto. I svi ostali saveznici – osim Francuske – složili su se da će preuzeti veći udio u financiranju proračuna NATO-a.

To prilagođavanje nema doduše nikakve veze sa stalnom svađom oko toga da bi zemlje članice NATO-a trebale iz BDP-a izdvajati dva posto za vojsku. Ipak, i glede toga, po riječima Jensa Stoltenberga, ima napretka.

„Živimo u nepredvidivom svijetu i zato moramo ulagati više u našu zajedničku sigurnost", zaključuje Stoltenberg. Pritom su, vjerojatno, najnepredvidiviji upravo saveznici, oni koji će se okupiti za istim stolom u Londonu, na summitu NATO-a.