Rumunjska svađa oko „homo-braka“
5. listopada 2018
"Brani obitelj i djecu Rumunjske! Ako ne odeš na referendum, dva će muškarca moći posvojiti tvoje dijete!" Poruka koja je stajala na jednom ogromnom plakatu na fasadi jednog stambenog bloka u Temišvaru. Nakon nekoliko dana plakat je opet nestao – gradonačelnik je osobno zamolio da ga se ukloni. Raspoloženje je vruće, unutar brojnih obitelji, među prijateljima i radnim kolegama već tjednima se oštro svađa o homoseksualnosti, istospolnim brakovima i usvajanju djece od strane istospolnih parova.
Na referendumu 6. i 7. listopada Rumunji će odlučiti o tome treba li Ustav brak definirati kao vezu između „muškarca i žene". Do sada se koristio spolno neutralni pojam „supružnici".
Konzervativne i religiozne grupe koje se nazivaju „Koalicija za obitelj", od 2015. su prikupile tri milijuna potpisa kako bi od politike zatražile da provedu tu promjenu – u zemlji s oko 20 milijuna stanovnika. Parlament i Senat jasnom većinom podržali su promjenu Ustava i to s glasovima oporbe – jedino je nova stranka USR (Unija za spas Rumunjske) je bila kompletno protiv.
„Koalicija za obitelj"
Građanski zakonik Rumunjske brak doduše jednoznačno definira kao vezu „muškarca i žene". Ali to nije dovoljno, smatra bukureštanski glazbenik i prevoditelj Paul Grigoriu koji podržava „Koaliciju za obitelj".
„U Rumunjskoj je danas vrlo lako mijenjati zakone", kaže on u razgovoru za DW. Socijaldemokratska stranka PSD, koja vlada zajedno s liberalnim, manjim partnerom ALDE-om usvojila je između ostaloga i sporne promjene u području pravosuđa zbog kojih se od početka 2017. održavaju veliki protesti. „Kad nešto stoji u Ustavu, onda se to ne može tako lako mijenjati", objašnjava Paul Grigoriu.
On naglašava da nema ništa protiv homoseksualaca: „Neka svatko u svom privatnom životu radi što želi, pogotovo u svojoj spavaćoj sobi. Ali nešto je drugo kako će država definirati brak." Legalizacija homo-braka bi „ugrozila cijelo društvo", a sljedeći korak je naime da istospolni parovi mogu posvajati djecu, dodaje Grigoriu – znači upravo ono na što upozorava i sporni plakat iz Temišvara.
"Muškarac i žena su isti, ali ne i identični, a djetetu trebaju utjecaji njih oboje kako bi razvili psihičku ravnotežu", smatra Paul Grigoriu – i baš zbog toga se i protivi mogućnosti posvajanje djece od strane istospolnih partnera.
"Val mržnje"
Uoči referenduma u javnosti se uvijek iznova govori o homoseksualcima koji drugim ljudima navodno žele „oduzeti" djecu, kritizira LGBT-aktivist Vlad Viski, direktor organizacije MozaiQ u Bukureštu. Pod motom „Ne glasa se o ljubavi: ostani kod kuće 6.-7. listopada!" MozaiQ poziva na bojkot referenduma. Ako na njemu ne sudjeluje najmanje 30% građana s pravom glasa, onda će on biti nevažeći. „U posljednje vrijeme više je ljudi došlo k nama i rekli su nam da ih se vrijeđalo na ulici ili da su čak bili napadnuti", kaže Vlad Viski za DW. Uoči referenduma on je uočio „val mržnje" protiv homoseksualaca i lezbijki u javnom prostoru.
S druge strane, ima i iznenađujuće puno podrške: „Mnogi heteroseksualci koji do sada uopće nisu imalo nikakvo mišljenje o ovoj temi, sad nam pružaju potporu i najavljuju da će bojkotirati referendum." Pravoslavna crkva Rumunjske pak poziva vjernike da daju svoj glas na referendumu i da glasaju „ZA" kako ni ubuduće sklapanje homo-brakova ne bi bilo pravno moguće.
LGBT zajednici u Rumunjskoj danas cilj nije istospolni brak po modelu koji je prije godinu dana uveden i u Njemačkoj, kaže Vlad Viski: cilj je usvajanje zakona koji omogućava registriranje životnih zajednica za istospolne parove. U Njemačkoj je Zakon o životnom partnerstvu usvojen 2001., u istoj godini dakle u kojoj je u Rumunjskoj ukinut članak 200. Kaznenog zakona kojim je homoseksualnost bila kažnjiva – relikt iz vremena komunističke diktature.
„Poniženje iz Bruxellesa"
Mnogi kritičari PSD-a i njezinog (ranije kažnjavanog) stranačkog šefa Liviu Dragnee u referendumu vide samo vladin pokušaj odvraćanja pažnje sa tema kao što su problemi u pravosuđu i nasilje sigurnosnih snaga protiv demonstranata 10.8. Rumunjski politolog i povjesničar Armand Gosu smatra kako se ne radi samo o tome, već o puno većoj stvari: „To je antizapadni manifest Rumunjske. Elite koje vladaju Rumunjskom nakon pada diktature 1989. i koje svoje korijene imaju u staroj nomenklaturi, one osjećaju da ih Bruxelles ponižava."
A dio te elite su brojni političari koji imaju ozbiljnih problema sa zakonom, političari koji su itekako zainteresirani da kontroliraju kontroliraju – i „proguraju" zakone o amnestiji. Ali na putu im se našla EU, dodaje Gosu i to je veći problem nego slaba oporba u vlastitoj zemlji: „Bruxelles ne prestaje podsjećati na to da se rumunjska vlada sve više udaljava od pravne države i neovisnost pravosuđa." Od ove srijede Europski parlament diskutira o opasnostima za rumunjsku pravnu državu.
Rumunjska bi se, kako napominje politolog Armand Gosu, nakon ovog referenduma mogla udaljiti od Bruxellesa i „vratiti na istok" – bliže bizantsko-pravoslavnoj civilizaciji i bliže Putinovoj Rusiji.