Rumunjski političari na udaru pravosuđa

Slika predsjednika rumunjske vlade Victora Ponte krasi od početka ovoga tjedna brojna rumunjska križanja, trgove i kuće. Ponta bi htio postati sljedeći predsjednik Rumunjske. Ta zemlja, jedna od najsiromašnijih i najugroženijih korupcijom u Europskoj uniji, nalazi se usred predizborne kampanje. Pontin osobni neprijatelj, desno-konzervativni predsjednik države Traian Basescu ne može više kandidirati nakon dva mandata. Ali, imidž lijevog nacionalista, predsjednika vlade i šefa Socijaldemokratske stranke, narušen je novim skandalom.

Unatoč potvrđenim optužbama o plagiranju, Ponta se nalazi u vodstvu u predizbornoj kampanji za najvišu političku funkciju u državi. U drugom krugu bi se mogao suočiti s predsjednikom nacional-liberalne stranke, rumunjskim Nijemcem, Klausom Johannisom. No, trenutno ga se optužuje da je imao nečasnu ulogu u jednoj velikoj korupcijskoj aferi. Rumunjska vrhovna antikorupcijska ustanova DNA sumnjiči mnoge bivše ministre da su od 2000. do. 2005. od informatičkih tvrtki kao što su Microsoft i Fujitsu-Siemens, primali mito. Istrage koje je potakao američki FBI već su u tijeku ili će biti pokrenute, ukoliko rumunjski parlament u sljedećim danima izglasa ukidanje političkog imuniteta određenim zastupnicima. Za petoricu od devet navodno osumnjičenih ministara DNA je dobio dopuštenje Predsjednika za pokretanje istrage.

Ipak, Ponta odbacuje sve optužbe. Tvrdi kako nije imao ništa s dodjelom javnih poslova. DNA napominje kako predsjednik Vlade nije službeno pod optužbom niti ga se sumnjiči. To bi se moglo promijeniti, jer je Ponta nakon dvijetisućite obavljao dužnost voditelja Vladinoga kontrolnog tijela. To tijelo, za razliku od njemačkog Ureda za reviziju, nije neovisno, već je podređeno predsjedniku Vlade. Između 2000. i 2004. predsjednik Vlade bio je Adrian Nastase. Danas je Ponta na glasu kao bivši učenik Nastasea, višestruko osuđivanog zbog nezakonitog stranačkog financiranja, ucjenjivanja i podmićivanja. Taj rumunjski socijaldemokrat prvi je bivši predsjednik Vlade jedne istočnoeuropske države koji je osuđen i koji je morao „odležati“ višegodišnju zatvorsku kaznu.

Podmićivanje prilikom dodjele licenci Microsoftu

Najmanje se jedan iskaz svjedoka nalazi pri Rumunjskom državnom odvjetništvu koje tereti Pontu i Nastasea za podmićivanje i nezakonito djelovanje tijekom dodjele licenci Microsoftu. Riječ je o mitu od 50 milijuna eura. Mito su navodno preko posrednika platile rumunjske podružnica inozemnih tvrtki, a novac je odlazio u džepove državnih službenika, političara i dužnosnika. Tako su tisuće obrazovnih ustanova , među kojima su i škole, opremljene računalnom opremom, i to po previsokim cijenama i bez javnog natječaja.

Pogođeni koncerni i klijenti su za sad suzdržani. No, mediji izvještavaju kako su Microsoft i brojni austrijski menadžeri i tvrtke, među njima i Fujitsu-Siemens, kao i njihova rumunjska podružnica, koju je vodio Claudiu Florica, a koja je 2009. raspuštena, umiješani u ovaj slučaj. Iz Microsofta uvjeravaju kako su spremni surađivati s rumunjskom protukorupcijskom ustanovom.

Treba pričekati, hoće li se sumnja potvrditi, da je Claudiu Florica uspješno intervenirao kod tadašnjeg voditelja kontrolnog tijela Ponte, kako bi dotični izvršio pritisak tijekom dodjele unosnih poslova Fujitsu-Siemensu. Činjenica jest, da je središnjica Organizacije mladih socijaldemokrata, koju je tada vodio Ponta, nedugo nakon toga besplatno opremljena računalima Fujitsu-Siemensa.

Upozorenje da se jednostrano ne predbacuje krivicu

Metom istražitelja postali su i dvojica političara konzervativnog tabora, koji su nakon 2004. došli na vlast. Među njima se nalazi i bivši ministar obrazovanja Daniel Funeriu. Stručnjaci kao što je neovisni rumunjski novinar Cristian Turturica, upozoravaju da se jednostrano ne predbacuje krivica. Riječ je o "čistom dinamitu, koji se ne odnosi samo na jednog kandidata ili više posebnih, nego na jednu cijelu političku klasu koja je 15 godina, izravno ili neizravno, profitirala od stotina milijuna eura mita za sve informatičke poslove koje je dodjeljivala država", objašnjava Turturica.

Međutim, najveći politički teret ove korupcijske afere međunarodnih dimenzija vjerojatno će podnijeti kampanja sadašnjeg predsjednika Vlade. Njegovi najveći politički suparnici za dužnost predsjednika, bivša ministrica pravosuđa Monica Macovei koja se posebno dokazala u antikorupcijskoj borbi i liberal Klaus Johannis, mogu trljati ruke.

Kritika iz SAD-a

U korist im ide i priopćenje američke zamjenice ministra vanjskih poslova, objavljeno nakon otkrivanja skandala. S obzirom na rusku prijetnju, Victoria Nuland je prije nekoliko dana potvrdila spremnost SAD-a da prema članku 5. ugovora NATO-a pruži pomoć državama srednje i istočne Europe, ali je istodobno tu potporu zemljama koje su prožete korupcijom i antidemokratskim težnjama dovela u pitanje. U okviru manifestacije Centra za europske političke analize (Center for European Policy Analysis) u Washingtonu, koji istražuje postkomunističke razvoje, Nuland je postavila direktnu vezu između korupcije, antidemokratskih težnji i visokih srednjoeuropskih i istočnoeuropskih dužnosnika. Slično kao i potpredsjednik SAD-a Joe Biden, tako se i Nuland požalila na "unutarnju prijetnju" sigurnosti tih država, "čije su vođe zaboravili vrijednosti na kojima su izgrađeni NATO i Europska unija".

Prema navodima novinara i političkog stručnjaka Cristiana Campeanu-a iz dnevnog lista "Romania Libera", Nulandje pritom mislila, ne spominjući ih izravno, "na premijere Mađarske, Bugarske I Rumunjske". Njima spočitava "da promiču nacionalizam i zloporabu državnih institucija, ograničavaju slobodu medija, da korumpirane službenike štite od pravosuđa, da, ako im je to potrebno, zaobilaze parlament i demoniziraju civilno društvo". Za Pontu, kojemu su potrebni glasovi i iz konzervativnog tabora da bi postao predsjednik, to je porazna ocjena. Ali do sada su se sve optužbe od njega odbijale. Nemali broj rumunjskih birača pokazao se sklon oprostiti korupcijske optužbe.