Rusija kažnjava Moldaviju

I ovaj put je Rusija održala riječ. Moldavija se ekonomski kažnjava zbog potpisivanja sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa Europskom unijom kao i sporazuma o slobodnoj trgovini.

Stupila je na snagu odredba o zabrani uvoza voća iz Moldavije u Rusku Federaciju. Ono se u Rusiju ne smije unijeti čak ni u ručnoj prtljazi. Ministarstvo ekonomije u Moskvi će ukinuti i trgovinske olakšice, po kojima uvoz vina, voća i povrća, mesa i žitarica iz Moldavije u Rusiju ne podliježe carinama. Sada će olakšice za Moldaviju, kao što je ranije bio slučaj s Ukrajinom, biti ukinute.

Republika Moldavija je krajem lipnja, zajedno s Gruzijom i Ukrajinom - potpisala sporazum s EU kojim se regulira slobodna razmjena robe. Moskva je više puta isticala da će na približavanje ovih bivših sovjetskih republika reagirati politički i ekonomski. Iako je EU već nekoliko godina najvažniji trgovinski partner Moldavije, Rusija ipak ostaje najveći bilateralni trgovinski partner ove bivše sovjetske republike.

Reakcije iz Kišinjeva

Moldavski ministar poljoprivrede Vasile Bumacov u ovoj jednostranoj mjeri Moskve vidi pretjeranu reakciju na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Pri tome je ruska Služba za zaštitu potrošača kao razlog navela da istinska količina sadržaja konzervi nije bila ista kao navedena. "Do sada zbog nedostataka nije vraćen niti jedan posto naših proizvoda", rekao je Bumacov.

On procjenjuje da šteta izazvana embargom samo u ovoj godini iznosi 80 milliona eura za malu i siromašnu Moldaviju. Bumacov je svojim sunarodnjacima preporučio da postupe kao i 2006. godine kada je Rusija uvela zabranu uvoza moldavskih vina. Moldavski proizvođači su se tada stopostotno okrenuli drugim tržištima i nisu bili pogođeni ruskim embargom. Slično bi sada trebali reagirati trgovci voćem i povrćem i pronaći nova tržišta. "Moldavska vlada će im pružiti pomoć, tako da što prije prebrode ovu noćnu moru", naglasio je ministar.

Iurie Leanca: Ruske mjere jačaju veze sa EU

Moldavski premijer Iurie Leanca najnoviji razvoj situacije vidi i kao šansu za njegovu zemlju. "Ova najnovija odluka Rusije će samo pospješiti realizaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", rekao je on. Predložio je da se odmah sve konkretizira tako da bi izvoz grožđa, jabuka i šljiva u EU mogao početi 1. kolovoza, dva mjeseca ranije nego što je bilo planirano. Leanca je predložio i program za podršku voćara. Svaki učenik i svaki vojnik trebao bi dnevno dobiti po jednu jabuku. Programom, koji bi vladu koštao 10 miliona eura, trebao bi se smanjiti dio gubitaka, uzrokovanih ruskim embargom. Premijer je obećao poljoprivrednicima i druge vidove kompenzacije.

EU već ove jeseni namjerava udvostručiti kvote uvoza voća i povrća iz Moldavije. To je izjavio povjerenik za zaštitu potrošača Tonio Borg. Potvrdio je i da su standardi za te proizvode visoki, kao i da bi moldavsko voće i povrće preko tržišta EU moglo dobiti pristup i tržištima širom svijeta.

Europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos je, nakon razgovora sa povjerenikom za proširenje Stefanom Füleom i povjerenikom za trgovinske odnose, Karelom de Guchtom, rekao da bi sporazum sa Moldavijom zbog ruskog embarga mogao stupiti na snagu 1. listopada. Ciolos je dodao da EU želi podržati moldavske poljoprivrednike i olakšati im pristup europskom tržištu.

Slijedeći cilj Kremlja: moldavski gastarbajteri

Kao slijedeća mjera protiv Moldavije očekuje se istjerivanje moldavskih gastarbajtera. Udruženje moldavskih gastarbajtera je priopćilo da je Moskva zaustavila izdavanje radnih dozvola za Moldavce. To znači da bi 265.000 moldavskih radnika koji rade u Rusiji moglo biti poslano svojim kućama. Prema ruskim statistikama između 500.000 i 700.000 Moldavaca radi u Rusiji. Novac koji šalju svojim obiteljima je važan izvor prihoda za moldavsku privredu. 2013. su ti gastarbajteri poslali iz Rusije jednu milijardu eura, što predstavlja 19% bruto društvenog proizvoda ove zemlje.

Vraćanje Moldavaca iz Rusije odrazilo bi se na tržište rada u EU. Mnogi Moldavci posjeduju naime i rumunjske putovnice. Rumunjski službeni izvori navode brojku od 300.000 takvih slučajeva. Time bi oni legalno mogli doći u EU i potražiti posao.