Rusija na prekretnici

Demonstracije na Trgu Bolotnaja u blizini Kremlja bile su neosporno najveće u ruskom glavnom gradu otkako sudbinu zemlje, bilo kao predsjednik ili kao premijer, određuje Vladimir Putin.

Povijesni događaj

Neovisno od toga je li na prosvjedima sudjelovalo 25. 000 osoba, kako to tvrde službeni izvori, ili daleko više od 50.000, kako se navodi u krugovima organizatora - ovi brojevi predstavljaju novu dimenziju u ruskoj kulturi prosvjedovanja. Naime, prethodnih godina je na demonstracije oporbe dolazilo samo nekoliko stotina ili manje tisuća ljudi. Zbog toga će prosvjedi na Trgu Bolotnaja bez sumnje pronaći svoje mjesto u modernoj povijesti Rusije.

Veliki broj sudionika demonstracija nije iznenadio samo njih same. I državni aparat bi trebao biti iznenađen. Naime gradske vlasti Moskve su dozvolile održavanje demonstracija s maksimalno 30.000 sudionika i pri tome u središtu grada rasporedile 50.000 pripadnika policije i snaga sigurnosti. Veliki broj sudionika je možda također dao svoj doprinos u tome tome da demonstracije proteknu mirno. Do sada je policija uvijek postupala vrlo oštro kada je bilo riječi o manjim demonstracijama. Obzirom na veliki broj sudionika brutalna akcija policije imala bi strašne posljedice.

Udruženja građana i internet

Iako najveće demonstracije tijekom Putinove vladavine ne predstavljaju rusku revoluciju ipak se određeni zaključci mogu izvući: Prvi put nakon više od jednog desetljeća, tisuće ljudi u Moskvi, ali i širom zemlje, bilo je spremno izaći na ulicu i tražiti vlastita prava, zastupati svoja politička uvjerenja. Na prosvjedima nisu bili samo članovi oporbe već i oni koji će biti dio onoga što će se u budućnosti zvati ruskim civilnim društvom.

Drugo, što se pokazalo, je to da je internet učinkovito sredstvo u sadašnjem ruskom društvu. Pokazalo se da internet, kao relativno slobodno sredstvo komuniciranja i informiranja nadilazi granice klasičnih elektronskih medija koji određuju stvarnost po uputama države. I još više: internet je prisilio državnu televiziju da izvještava o prosvjedima ukoliko ne želi izgubiti svoju preostalu vjerodostojnost. Stara uvjerenja o internetu kao instrumentu slobode i demokracije dobile su svoju potvrdu.

I treće, ispoljavanje bijesa na internetu i na ulicama otkrilo je bespomoćnost režima. Nekoordinirana, kao i proturječna politika informiranja Kremlja posljednjih dana ostavlja prostor za sumnju da vlasti nisu bile pripremljene na ovakav razvoj događaja nakon parlamentarnih izbora. Na svu sreću Kremlj je ustuknuo od korištenja nasilja protiv prosvjednika na Trgu Bolotnaja što daje nade za budućnost.

Što dalje?

Kakve će posljedice imati ovi prosvjedi održani tjedan dana nakon parlamentarnih izbora još uvijek je nejasno. Ne postoje naznake o tome da vodstvo u Kremlju ozbiljno razmišlja o novim izborima. Kako to? Demonstracije su bile tako velike, ali još uvijek se ne nazire masovni pokret koji bi zastrašio Putinovo vodstvo u njegovoj srži. Do sada se također ne naziru ni podjele u vladajućoj eliti. A oporba je u sadržajnom smislu veoma podijeljena i pitanje njezine dalje strategije je otvoreno. Zbog svega toga može se očekivati da Kremlj i dalje postupa kao i do sada i da Putin i dalje stremi izboru za predsjednika u ožujku 2012. godine. Ipak, Rusija se nalazi na prekretnici. Subotnji (11.12.) prosvjedi nagovještavaju ono što bi se moglo dogoditi u slijedećim mjesecima. Naime, od sada pa do 4. ožujka te do planiranog preuzimanja predsjedničke funkcije u svibnju 2012. godine, može se još mnogo toga dogoditi.

Autor: Ingo Mannteufel / zi

Odg.ured: Željka Telišman