Ruska špijunaža: Agenti iz susjedstva

Izgledaju kao simpatični, ljubazni susjedi. Neki imaju obitelji s djecom i žive mirnim, građanskim životom. Drugi su studenti u različitim zemljama, neki rade kao znanstvenici. U Rusiji se smatraju elitom među špijunima. Vladimir Putin ih ponosno naziva riječju „Wunderkinder"- „čudesnom djecom".

Takozvani „ilegalci" su ruski obavještajci, koji žive pod lažnim identitetom: često godinama, a ponekad i desetljećima u zemlji u kojoj su na zadatku, prikupljajući informacije i izvršavajući zadatke. Za razliku od špijuna, koji djeluju iz diplomatskih predstavništava, ilegalci nemaju diplomatsku zaštitu. Ako budu otkriveni, prijete im duge zatvorske kazne.

Prema istraživanjima njemačkog javnog servisa WDR i NDR, njemačke sigurnosne službe vjeruju da će Rusija ubuduće sve više koristiti ove „undercover"-špijune - i da su takvi prikriveni špijuni već aktivni u zemlji. „Da, pretpostavljamo da ima raznih ilegalaca u Njemačkoj," rekao je predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) Thomas Haldenwang. „Ovaj instrument, ovaj vrlo složen sistem ilegalaca, već sada se koristi." Ured za zaštitu ustavnog poretka radi „vrlo intenzivno" na otkrivanju takvih slučajeva, rekao je Haldenwang.

Špijunirali desetljećima

U Njemačkoj su od kraja Hladnog rata pa do sada otkriveni ruski „ilegalci" samo u jednom slučaju: u listopadu 2011. godine uhapšen je bračni par pod lažnim imenima Heidrun i Andreas Anschlag. Osuđeni su na zatvorske kazne i kasnije protjerani u Rusiju. Pretvarali su se da su Austrijanci, odrasli u Južnoj Americi i desetljećima su špijunirali u Njemačkoj.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, u Nizozemskoj, Grčkoj, Norveškoj i Sloveniji otkriveno je nekoliko ruskih undercover-špijuna. To uključuje i Rusa, koji se pretvarao da je Brazilac, studirao u Irskoj i SAD-u, prije nego što je otišao u Nizozemsku. Tamo je započeo praksu – i to u Međunarodnom krivičnom sudu.

U norveškom Tromsøu uhapšen je istraživač na sveučilištu, koji se bavio pitanima geopolitičkog značaja arktičke regije. I on je tvrdio da je rođeni Brazilac.

U Ljubljani je u prosincu 2022. godine uhapšen je bračni par s djecom. Ovaj par je, kako se pretpostavlja, pratio rad drugih ruskih „ilegalaca" u Europi i opskrbljivao ih novcem. Tijekom pretresa, istražitelji su pronašli iznenađujuće velike količine gotovine. Njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka pomogao je slovenskim vlastima u razotkrivanju kontakata ovog špijunskog  para i njihovih putovanja u Njemačku. Uhapšeni muškarac, koji je tvrdio da je porijeklom iz Namibije, posjetio je, na primjer, IT-sajam u južnoj Njemačkoj. Njegova supruga, navodna Argentinka, vodila je galeriju i radila, između ostalog, s umjetnicima iz Njemačke.

Haldenwang: "Energično ćemo se suprotstaviti"

Prema podacima Ureda za zaštitu ustavnog poretka, Rusija provodi opsežne špijunske aktivnosti u zapadnoj Evropi: „Pretpostavljamo da Moskva koristi pun arsenal svih špijunskih instrumenata koje možete zamisliti, uključujući i ubojstva protivnika", rekao je Haldenwang.

Posljednjih tjedana europske obavještajne službe pojačano upozoravaju na mogućnost sabotaža, iza kojih bi mogli stajati ruski špijuni. U Poljskoj je već bilo nekoliko hapšenja. U Bavarskoj su uhapšena dva muškarca pod sumnjom za špijunažu. Također im se predbacuje da su planirali sabotaže, kako bi ometali vojnu podršku Ukrajini.

Šef Ureda za zaštitu ustavnog poretka kaže da je Njemačka „u fokusu obavještajnog rada ruskih službi". Prema njegovim riječima, od interesa su informacije o obrambenoj politici, polici naoružanja, podršci Ukrajini ili sankcijama Rusiji.

Strategije za otkrivanje

„Ilegalci" su za Rusiju, prema procjenama sigurnosnih krugova, u ovom momentu važniji nego ikada. Jer, od ruskog napada na Ukrajinu pa do danas su stotine službenika ruskih diplomatskih predstavništava protjerane iz Europe. Time je značajno smanjen broj osoba, koje mogu špijunirati za Rusiju uz zaštitu diplomatskog imuniteta. Prema prognozama sigurnosnih službi, Rusija će se stoga sve više oslanjati na ilegalne špijune, koji se, neprimijećeni, već nalaze u Europi.

U međuvremenu, „ruskim ilegalcima" se bave i europske obavještajne službe. Tako se, primjerice, pokušavaju prepoznati obrasci u lažnim biografijama dosada otkrivenih ruskih špijuna.

Duga tradicija

Špijunski program „ilegalaca" u SSSR-u uspostavljen je ubrzo nakon osnivanja Sovjetskog Saveza 1922. godine. KGB je tada slao špijune s lažnim biografijama u cijeli svijet kako bi prikupljali informacije i špijunirali disidente i opozicionare.

Nakon završetka Hladnog rata, ovu špijunažu je nastavio provoditi novi ruski obavještajni servis za inozemstvo SVR. Pored toga, ruska vojna obavještajna služba GRU već nekoliko godina ponovo koristi „ilegalce". Europske sigurnosne službe vjeruju da u Rusiji postoji i svojevrsni „light" program, gdje se špijuni obučavaju kraće vrijeme i opremaju manje detaljnim lažnim biografijama, kako bi se brže mogli angažirati - prikriveni, na primjer, kao studenti ili poslovni ljudi.

Poruke preko kratkotaalsnih prijemnika

Prema informacijama njemačkih medija, Rusija i dalje koristi klasičan alat za špijune, koji djeluju u ilegali, koji se doima poput relikta iz Hladnog rata: radio komunikaciju preko kratkih valova. Na taj način se špijunima prenose zadaci.

Ove poruke načelno može slušati svatko, što otežava identifikaciju stvarnih primatelja. Poruke su šifrirane i mogu se čitati samo s odgovarajućim dešifrirajućim kodom.

Od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, aktivnost ovih radio stanica, pripisanih Rusiji se povećala. Indikacija je to da možda već ubačeni špijuni primaju nove zadatke ili da se broj ilegalaca u proteklim godinama značajno povećao.