Ruska skrivena ruka u Ukrajini

Moskva je odgovornost za najnoviju eskalaciju nasilja u Kijevu prebacila na Zapad. „To je `direktna posljedica` zapadne politike prema ukrajinskoj oporbi“, priopćilo je u utorak (18.2.2014) rusko Ministarstvo vanjskih poslova. U Kijevu je u posljednja 24 sata došlo do najtežih sukoba demonstranata i policije od početka prosvjeda koji su počeli krajem studenog 2013. godine.

Moskva se u slučaju Ukrajine drži po strani – barem službeno. Vodeći ruski političari ne putuju u Kijev. Predsjednik Vladimir Putin i premijer Dmitrij Medvedjev ne pozivaju svaki dan sukobljene strane u Ukrajini na dijalog. Drugim riječima, Rusija ne radi ono što rade predstavnici EU-a i SAD-a.

Putovanje zapadnih političara u Kijev se u Moskvi promatra vrlo kritično. “Ne djeluje mi korektno i pristojno kada se svakodnevno šalju posrednici”, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon nedavnog susreta s njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom. Predsjednik Putin je u siječnju izjavio kako se Rusija “neće nikada miješati u unutarnje poslove” Ukrajine.

Sastanak na ruskom tlu

Promatrači navode da je Moskva u Ukrajini aktivnija nego što je bila u posljednjih 20 godina, samo što Rusi manje javno djeluju nego Europljani. Ruske aktivnosti se odvijaju na više razina. Rusi s ukrajinskim političarima vode razgovore na vlastitom tlu. Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sastao na manifestaciji svečanog otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sočiju početkom veljače. Rezultati njihovih razgovora nisu poznati. Nekoliko ukrajinskih ministara je u siječnju posjetilo Moskvu. Ukrajinski ministar vanjskih poslova krajem veljače će također posjetiti Rusiju

Putunovi savjetnici u posjeti Kijevu

Na čelu predsjedničkog ureda u Kijevu se od kraja siječnja nalazi Adrij Klujev. Neki ukrajinski ali i zapadni stručnjaci vjeruju kako je time ruski utjecaj na ukrajinsku politiku postao veći. Švedski stručnjak za Ukrajinu, Anders Aslund, kaže da je Klujev dosta blizak Kremlju. Aslund je u intervjuu online izdanja kijevskog lista „Ukrainska Prawda“ rekao da šef Predsjedničkog ureda direktno surađuje s Vladislavom Surkovim. Surkov je Putinov savjetnik za odnose sa zemljama GUS-a. (GUS je skraćenica za Savez nezavisnih država. To je politička i ekonomska zajednica 11 zemalja bivših članica Sovjetskog saveza).

I drugi savjetnik šefa Kremlja, Sergej Glasjev, je u posljednjih nekoliko mjeseci aktivan u odnosima s Ukrajinom. Glasjev je zadužen za integraciju i postsovjetski prostor. U jednom intervjuu, on je indirektno pozvao ukrajinsko vodstvo na primjenu sile protiv demonstranata.

"Gruzijski scenarij" na ukrajinskom poluotoku Krimu?

Povećan utjecaj Rusije je posebno izražen u autonomnoj republici Krim na jugu Ukrajine. Rusi u Krimu čine dvije trećine stanovništva. Nevladina organizacija "Sewastopol-Koordinationskomitee" je prije nekoliko dana priopćila kako postoji mogućnost da se Krim odvoji od Ukrajine ukoliko u Kijevu dođe do „državnog udara“. Poslanik u ruskom parlamentu i predsjednik „Otadžbinske stranke“, Aleksej Šuravljov, je na Krimu osnovao „Slavenski antifašistički front“. Pod pojmom „fašisti“ se misli na oporben demonstrante u Kijevu.

Kijevski tjednik „Dserkalo Tyschnja" u posljednjem izdanju piše kako je Rusija otvorila „Krimsko ratište“. List se boji da bi moglo doći do eskalacije sukoba kao u Gruziji 2008. godine. List navodi da bi se Krim na kraju mogao odvojiti od Ukrajine. Takva opasnost je sada znatno povećana. Zbog toga političari s Krima često putuju na razgovore u Moskvu. Primjerice, 20. veljače u Rusiju će otputovati predsjednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov.

Njemački politički stručnjak Wipperfürth koji između ostalog radi i za Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP) u Berlinu kaže da je strah od mogućeg odcjepljenja Krima pretjeran. „Nikada se u pitanje do sada nije doveo teritorijalni integritet Ukrajine“, izjavio je Wipperfürth za Deutsche Welle. Rusija nije zainteresirana za djeljenje Ukrajine jer bi to mogao biti primjer i drugim „postsovjetskim zemljama“ da učine isto.

Velika zainteresiranost ruskih medija za događanja u Ukrajini

Rusija i na medijskom plani ima veliku ulogu u Ukrajini. „Kako bi se informirali o događanjima u zemlji, više od 22 posto Ukrajinaca prati program ruskih televizija“, navodi se u rezultatima ispitivanja javnog mnjenja. Ruski mediji govore o „pokušaju državnog udara“ u Ukrajini koji je inspiriran sa Zapada. Diana Duzyk iz kijevskog lista specijaliziranog na medije, "Telekrytyka" je za DW izjavila kako „Rusija do sada nije nikada izdvajala toliko vremena za Ukrajinu kao sada. To znači da je za Rusiju od strateške važnosti da Ukrajinu zadrži u svojoj interesnoj sferi“.

Ruski utjecaj na ukrajinske medije bi slijedećih tjedana mogao znatno porasti. Naime, jedna radio stanica u Kijevu i ostalim gradovima počinje emitirati program na ultrakratkim valovima a direktor ovog programa dolazi iz - Rusije.