Ruski odgovor na sankcije

Kako piše list „Wall Street Journal" (WSJ), ruske vlasti prijete inozemnim tvrtkama hapšenjem njihovih suradnika i oduzimanjem njihove imovine – ako se iz protesta protiv rata u Ukrajini doista odluče povući iz Ruske Federacije. Ruski državni odvjetnici su, tvrdi se u izvještaju WSJ-a, već kontaktirali kompanije poput Coca Cole, McDonald`sa, Procter & Gamblea i IBM-a, te ih upozorili na ozbiljne posljedice ako budu kritizirali rusku vladu.

Rusko veleposlanstvo u SAD-u izvještaj WSJ-a je nazvalo „čistom izmišljotinom". Napominje se kako je „to isključivo stvar Amerikanaca" da odluče hoće li i ubuduće poslovati u Rusiji ili ne.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja zapadnih sankcija protiv Moskve, brojna međunarodna poduzeća su najavila da se povlače iz Rusije. Ruske vlasti su već usvojile određene mjere kako bi spriječile izvlačenje kapitala iz zemlje, odnosno za stabiliziranje tečaja rublje koji je proteklih dana doživio znatan pad.

Putin za eksterne direktore

Rusko državno odvjetništvo je već prošli petak najavilo „strogu kontrolu" svih tvrtki koje namjeravaju obustaviti poslovanje u Rusiji. Prije toga je nekadašnji ruski predsjednik Dimitrij Medvedev priopćio da ruska vlada radi na koracima čiji je cilj proglašenje insolventnosti tih firmi, odnosno pokretanje postupka nacionalizacije imovine koje one posjeduju u Ruskoj Federaciji.

Predsjednik Vladimir Putin je podržao ideju imenovanja „eksternih" direktora koji bi preuzeli vodstvo tih poduzeća, kako „bi ih predali onima koji ih ubuduće žele voditi". Putin u tom kontekstu nije koristio riječ „nacionalizacija".

Kako piše WSJ, najmanje jedno inozemno poduzeće koje je aktivno u Rusiji, u međuvremenu je ograničilo svoju komunikaciju sa zaposlenicima u Rusiji – iz straha da ruske vlasti ne doznaju sadržaj njihove komunikacije. 

Nijemci zabrinuti

Njemačko gospodarstvo je izrazilo zabrinutost zbog prijetnje mogućom nacionalizacijom njihove imovine u Rusiji. „Mnoga njemačka poduzeća su već desetljećima aktivna u Rusiji i tamo imaju odgovornost za oko 280.000 zaposlenica i zaposlenika", izjavio je Michael Harms, šef Istočnog odbora njemačke privrede: „Trenutno nam o tome nedostaju pouzdane informacije, nije nam poznat ni sadržaj odgovarajućeg zakona. Zato trenutno ni ne dajemo nikakve preporuke našim tvrtkama, ali i dalje pažljivo pratimo razvoj."

Alarmantne riječi stižu pak iz Saveznog udruženja srednje velikih njemačkih firmi. Voditelj Udruženja Markus Jerger kaže da se trenutno polazi od toga da će se poduzećima koja se ne povuku iz Rusije, dozvoliti da nastave svoje poslovanje u toj zemlji.

„Pa ipak svim njemačkim tvrtkama hitno preporučujem da se konzultiraju s odvjetničkim uredima u Rusiji kako bi bili spremni za sve moguće scenarije", dodaje Jerger.

Od njemačke savezne vlade se očekuje da odlučno zastupa interese njemačkih poduzeća naspram ruske vlade, poručeno je iz Saveznog udruženja srednje velikih njemačkih firmi. Kako je potvrdila Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK), do izbijanja rata u Ukrajini, u Rusiji je bilo aktivno oko 3650 njemačkih poduzeća.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

tagesschau.de/ms