Ruski oligarsi vole Cipar

78.200.000.000 američkih dolara samo u godini 2011.

Toliko iznose investicije "tvrtki" iz Cipra u Rusiji, čime tu sićušnu državu na Mediteranu čine tri puta većim investitorom u Rusiji od na primjer Njemačke. To su službeni podaci ruskog ureda za statistiku Rosstata. To je ujedno i približno polovica ukupnih stranih ulaganja u Rusiji!

"To naravno nije nikakav novac Cipra", objašnjava Heinrich Steinhauer, direktor predstavništva pokrajinske banke Hessena i Tirinške u Moskvi HELABA. "To je zapravo ruski novac koji se ulaže u Rusiju, ali preko Cipra."

Zato je shvatljivo i golemo uzbuđenje u Rusiji koje su izazvale planirane mjera Cipra za tamošnje vlasnike novčanih uloga. Oglasio se i glasnogovornik predsjednika Putina koji je te mjere nazvao "nepoštenima, neprofesionalnima i opasnima". Premijer Medvedjev je dodao kako su te mjere "ravne nacionalizaciji", a potres se osjetio i na burzi u Moskvi. Dvije vodeće banke Rusije, VTB i Sberbank, su u samo jednom danu izgubile oko pet posto vrijednosti svojih dionica. Razlog je jednostavan: procjenjuje se kako samo te dvije banke imaju više od deset milijardi dolara na računima u Cipru.

Povrh toga dolaze - tajkuni!

A tu je riječ samo o bankama - što je tek djelić ruskog novca u toj otočkoj državi. Jer povrh toga dolazi imutak Rusa koji, barem na papiru, svojim poslovnim carstvima upravljaju sa Cipra - daleko od očiju i utjecaja ruske države.

Među takvim oligarsima je na primjer Ališer Usmanov, ruski kralj čelika i prema časopisu Forbes, najbogatiji čovjek u Rusiji s imutkom između 17,5 i 20 milijardi američkih dolara. Svoje carstvo je izgradio oko tvrtke USM Steel & Mining Group Ltd - i ta tvrtka je registrirana na Cipru!

Mnoge ruske oligarhe - manje-više neprozirne prošlosti i često s upitnim odnosima s podzemljem - je privukao Cipar zbog tamošnjih jednostavnih propisa i zbog toga što se ondje ne postavljaju suvišna pitanja o podrijetlu novca. "Tako se mogu osnivati poduzeća, investicijske kuće i holdinzi preko kojih se onda novac može opet ulagati kod kuće, u Rusiji", tumači stručnjak njemačke banke.

Cipar ovisan o Kremlju

Cipar se nije dopao samo Rusima: jer povrh 78 milijardi koliko je Cipar 2011. uložio u Rusiju dolazi još preko deset milijardi koliko je te iste godine iz Cipra uloženo - u Ukrajinu! Ciparske investicije čine petinu ukupnih stranih ulaganja u tu zemlju. Obratno je stvar još jasnija: kada Ukrajina investira u inozemstvu, to je u pravilu - u Cipar! 90% investicija Ukrajine odlazi u tu zemlju - makar se ta investicija svodi tek na tvrtku s jednim poštanskim sandučićem.

Moskva je nervozna zbog zbivanja u Cipru i iz još jednog razloga: vlada Rusije je toj otočkoj državi koncem 2011. dala kredit u visini od 2,5 milijardi dolara s rokom otplate od četiri i pol godine. Cipar bi rado produžio tu pozajmicu - ali Moskva za sad uopće ne želi razgovarati o tom pitanju, nego njen ministar financija Siluanov daje do znanja kako će se "pomno pratiti razvitak na Cipru".

Je li moguće da započne zbjeg ruskog novca sa Cipra? To bi tu zemlju svakako bacilo u duboku krizu čiji se razmjeri jedva mogu i sagledati, ali o tome i njemački stručnjaci nemaju isto mišljenje. Steinhaier iz HELABA smatra da će Cipar i dalje ostati zanimljiv za ruske i istočnoeuropske oligarhe - "sve dok Cipar eventualno ne odluči sustavno početi boriti se protiv pranja novca". Ali i dodaje kako "trenutno ne vjeruje da će to biti slučaj".

Hans-Henning Schröder iz berlinske Zaklade za znanost i politiku nije baš siguran u to: "Ako u budućnosti Cipar konačno uvede bolje nadzorne organe i prestane biti takva sigurna luka za imutak, onda se lako može dogoditi da ruski i drugi ulagači brzo odu na neke druge bankarske destinacije." Schröder tu ne misli samo na klasične "oaze" poput britanskih Djevičanskih otoka, nego podsjeća da i neke druge zemlje zapravo sasvim dobro mogu poslužiti interesima ruskih oligarha - na primjer Nizozemska, ali i Austrija.