S ruba Europe ima i dobrih vijesti

„Složili smo se da se Balkan treba pretvoriti u dobar primjer u Europi za mir, stabilnost i prosperitet", izjavio je bugarski predsjednik vlade Boiko Borisov nakon susreta sa svojim kolegama iz Rumunjske, Grčke i Srbije u bugarskoj Varni. Želi se bolje surađivati, osobito u gospodarstvu i u infrastrukturnim projektima. Nazočnost i premijera Srbije Aleksandra Vučića pokazuje kako „svi mi ustrajemo u tome i znamo da je prirodno mjesto Srbije u Europskoj uniji".

Zapravo, ovaj susret u Varni je priprema Bugarske na preuzimanje predsjedavanjem Europskim vijećem u prvoj polovici 2018. I sama Bugarska je jedva prisutna na političkoj pozornici Europske unije. Ona nema euro, nije članica šengenske zone i Sofija želi to promijeniti: „Želi pokazati Bruxellesu važnost (ove regije) i to pokušava ovom inicijativom. Želi naglasiti i unaprijediti europsku perspektivu zemalja Balkana", kaže bugarski politolog Daniel Stefanov. Po njegovom mišljenju, bugarski premijer Borisov želi stvoriti predodžbu o sebi kao o mirotvorcu i čovjeku budućnosti koji će u Bruxelles znati slati i dobre vijesti.

Važna uloga Srbije

Pritom će središnju ulogu imati podrška Srbiji u pregovorima koji se vode o njezinom pristupanju Uniji. Bugarski premijer ukazuje kako će brži pregovori o pristupu doprinijeti sigurnosti i miru na Balkanu i koristiti čitavoj Europi. Srbija je kandidat za članstvo od 2012., a od 2014. se vode pregovori. No Europski parlament je upozorio na ozbiljne nedostatke Srbije kod pitanja pravosuđa, medija i institucija pravne države.

Zato je i Beogradu veoma važna ova inicijativa Bugarske, objašnjava Aleksandra Joksimović iz beogradskog Centra za vanjsku politiku, a pogotovo za predsjednika Srbije Vučića: „On želi pokazati da je Srbija, kao središnja država na Balkanu, može sa svima surađivati, kako s drugim kandidatima za EU, tako i s državama koje već jesu članice."

To ipak nije samo po sebi razumljivo: prije svega se odnos Srbije prema Kosovu smatra problemom. Bruxelles je jasno svima dao do znanja kako su dobrosusjedski odnosi s Prištinom pretpostavka za članstvo u Uniji. Ali Srbija još uvijek ne priznaje neovisnost Kosova, a problem je i njezin odnos prema Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini. Tamošnji srpski političari redovito mogu računati na podršku Beograda kada prijete odcjepljenjem i odvajanjem od središnje vlade u Sarajevu.

Europa ne smije zaboraviti Balkan

Povrh toga, čitava regija Balkana je ionako na glasu kao nestabilna i puna sukoba. Bilo da je riječ o etničkim napetostima u Bosni i Hercegovini, nepoštivanje manjinskih prava Albanaca u Grčkoj ili sporu oko naziva države između Grčke i Makedonije – sve su to samo neki od brojnih opasnih sukoba koji prijete i regiji i čitavoj Europi.

Zato ne čudi da je stabilizacija i gospodarski razvoj Balkana sasvim na vrhu vanjskopolitičkih prioriteta Europske unije. Već 2014. je Njemačka potakla takozvani Berlinski proces preko kojeg bi se zemljama regije pomoglo u integraciji u EU velikim infrastrukturnim projektima i potaklo međusobnu suradnju tih država. Slijedilo je više multilateralnih susreta u različitim sastavima, a i ovog srpnja održan je sastanak zemalja regije na najvišoj razini u Trstu. Sad se i u Solunu sastaju ministri vanjskih poslova Grčke, Albanije, Makedonije i Bugarske. Sofija želi nastaviti ovaj niz susreta, tako da je već najavljen i sastanak na vrhu tih zemalja u Bugarskoj dok ona bude predsjedavala Europskim vijećem gdje će tema biti europska perspektiva svih zemalja te regije.

Nikakva nova Višegradska skupina

Johanna Deimel iz Društva za jugoistok Europe u tom svjetlu vidi i ovaj susret u Varni: „Pozornost je usmjerena na čitavu regiju, a ako se pritom pomogne Srbiji da napreduje u pregovorima o pristupu, onda je to dobra inicijativa." Srbija je na koncu ključna zemlja za mir i stabilnost na Balkanu. „Dobro je da zemlje u regiji surađuju i da si države međusobno pomažu", smatra Deimel.

Bugarskom premijeru Borisovu je u Varni bilo važno naglasiti i kako se tu ne radi o stvaranju nove grupacije unutar Europske unije. „Ovo nije početak nove Višegradske skupine", istakao je Borisov. Jer dok su Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska već poznate zbog svojih kritičkih stavova, Bugarska „želi pomoći Europskoj uniji" ovom inicijativom, izjavio je bugarski premijer. I predsjednik Srbije Vučić ističe kako je „za nas najvažniji mir i stabilnost" i kako će i Srbija nastaviti svoju konstruktivnu ulogu. Tako sljedeći susret na vrhu zemalja Balkana treba biti održan u Beogradu.