Sajam u Hannoveru: novi početak u sjeni krize
31. svibnja 2022
2020. Velesajam u Hannoveru (Hannover Messe) je morao biti otkazan zbog pandemije koronavirusa. 2021. održana je smanjena verzija najveće svjetske industrijske smotre i to kroz online formate. Ove godine sajam se ponovno održava uz živu publiku i oko 2.500 izlagača.
Već na otvaranju je postalo jasno: aspekti poput smanjenja emisije ugljikovog dioksida, veća energetska učinkovitost i tehnologija digitalne proizvodnje postaju akutno aktualni i to ne samo zbog potrage za alternativnim izvorima sirovina izvan Rusije i novih rasprava o ekonomskoj izolaciji.
"Postići neovisnost o fosilnoj energiji, to nije razumno samo u smislu klimatske politike. S obzirom na rastuće cijene plina, ugljena i nafte, to je i ekonomski razumno", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) tijekom svog jučerašnjeg posjeta otvorenju sajma u Hanoveru.
Zaštita klime i krize
Tehnologije za gospodarstvo s niskim emisijama CO2 i "inteligentni", energetski štedljivi proizvodni procesi, među glavnim su temama ovogodišnje gospodarske smotre.Zemlja partner je Portugal.
Prema riječima šefa sajma Jochena Köcklera, svaki deseti izlagač bavi se isključivo temom vodika, koji ima veliki potencijal kao skladište energije i klimatski povoljni element u proizvodnim procesima, primjerice u čeličnoj i kemijskoj industriji.
No, prvi dan sajma zasjenile su ekonomske prognoze velikih industrijskih udruga. One pokazuju da je oporavak kojem se zapravo nadalo ove godine puno slabiji od očekivanog zbog aktualnih problema - ukrajinskog rata, uskih grla u isporuci, inflacije.
Savez njemačke industrije (BDI) snizio je u ponedjeljak prognozu rasta izvoza u tekućoj godini s 4,0 na 2,5 posto. "Mreže opskrbe i opskrbni lanci opterećeni su do točke loma", opisao je pesimističnu ocjenu predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm na marginama sajma u Hannoveru.
Posljedice korone, a posebno blokade u Kini uzrokovane pandemijom, još uvijek opterećuju industriju. Proizvodnja će stoga vjerojatno porasti tek za nešto manje od dva posto i time manje od onog što se očekivalo prije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Moglo bi postati još gore ako se problemi u lancu opskrbe ne ublaže u drugoj polovici godine. Osim toga, ruski plin mora nastaviti dolaziti u zapadnu Europu. "Prekid u uvozu ruskog plina ugušio bi gospodarski rast u Europi i poslao naše gospodarstvo u recesiju", rekao je Russwurm.
Rat, opskrbni lanci, inflacija
Proizvođači strojeva, jedan od motora njemačkog gospodarstva, iznova su snizili svoje proizvodne ciljeve za 2022., navodeći kao razloge ruski rat protiv Ukrajine, globalne poteškoće u isporuci i blokade zbog koronavirusa u dijelovima Kine.
"Moramo smanjiti našu prognozu s prethodnih četiri na jedan posto", rekao je predsjednik VDMA industrijske udruge strojarske industrije Karl Haeusgen u Hannoveru. Istodobno, industrija se još uvijek može osloniti na dugu listu narudžbi koja skrbi za posao još 11,6 mjeseci, naglasio je Haeusgen. Što se prodaje tiče, ekonomisti ove udruge očekivali su nominalni rast od osam posto što bi značilo zavidnih 239 milijardi eura.
Nedostatak mikročipova također je razlog zašto mnoge tvrtke ne mogu proizvoditi kao što je to uobičajeno i to unatoč punim knjigama narudžbi, pokazuje istraživanje minhenskog istraživačkog instituta Ifo. Prema tom istraživanju, 77,2 posto ispitanih tvrtki u svibnju žalilo se na uska grla ili probleme u nabavi rezervnih dijelova i sirovina. U travnju je postotak nezadovoljnih sa 75 posto bio nešto niži. "Lanci opskrbe su pod stalnim stresom", kaže Klaus Wohlrabe, voditelj istraživanja Ifo. "Zatvaranje luka u Kini dodatno je pogoršalo situaciju za mnoge tvrtke."
Kao rezultat toga, roba se ne može proizvesti i zato se kasni s isporukama. Otprilike svaka druga njemačka tvrtka pogođena nedostatkom materijala izjavila je da je trenutna blokada u Kini pogoršala situaciju.
Ovaj fenomen posebno pogađa automobilsku industriju. "Masovni poremećaji u logističkim lancima značajno će odgoditi oporavak", predviđa Institut Ifo. 2021. između Njemačke i Kine je utrženo robe u vrijednosti većoj od 245 milijardi eura.
Šef VDMA Haeusgen također je inflaciju istaknuo kao rizik. Mnogo više cijene energije kao rezultat ruskog rata protiv Ukrajine poskupile su uvoz iz Njemačke u travnju više nego što je to bio slučaj desetljećima. Cijene uvozne robe porasle su za 31,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, utvrdio je Savezni zavod za statistiku. "Posljednji put je došlo do veće promjene u odnosu na prethodnu godinu u rujnu 1974. u jeku naftne krize", navodi se.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu