Samit EU-a za koordinaciju korona-mjera

„Sastajemo se u teškim okolnostima, jer se broj infekcija COVID-om povećava (...), a na dnevnom redu je i odnos prema Ujedinjenom Kraljevstvu.“ Tim riječima s malo optimizma predsjedavajući samita Charles Michel poziva šefove država i vlada 27 zemalja-članica EU-a na sastanak koji se danas i sutra (15. i 16.10.) održava u Bruxellesu. On će biti u znaku pandemije i spora oko sporazuma s Velikom Britanijom koja je napustila EU. Ali jednostavnog rješenja za oba problema neće biti.

U borbi protiv epidemije, čiji je drugi val već krenuo u Europi, svaka zemlja-članica poduzima različite mjere. Francuska je, kao i Nizozemska i Italija, najavila nova ograničenja koja se tiču privatnih zabava i posjeta restoranima. Zbog galopirajućeg rasta broja infekcija u Češkoj kreće neka vrsta novog lockdowna. U Njemačkoj se naveliko diskutira o internim ograničenjima prilikom putovanja iz jedne u drugu saveznu pokrajinu.

U video-uključenju na sjednici europskog Odbora regija u Bruxellesu kancelarka Angela Merkel rekla je da s velikom zabrinutošću prati rast broja zaraženih u svim dijelovima Europe. „Situacija je nepromijenjeno ozbiljna", istakla je Merkel.

Ne zatvarati granice, spriječiti lockdown

Među zemljama-članicama EU-a i dalje postoje velike razlike kada je riječ o broju testiranja. Dok je u Luksemburgu napravljeno više od 6.000 testova na 100.000 stanovnika, u Bugarskoj ih je bilo tek 380. Zato je statistike o stopi zaraze veoma teško usporediti.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) iz Stockholma uoči samita ukazuje na to da je smrtnost u većini zemalja i dalje na normalnoj razini – dakle bolest u manjem broju slučajeva završava smrtnim ishodom, nego što je to bilo u proljeće. U pojedinim zemljama, poput Španjolske ili Francuske, na regionalnoj razini se povećava popunjenost bolničkih kreveta za intenzivnu njegu.

Šefovi država i vlada će jedni drugima obećati da će nastojati djelovati koordinirano. Svi se slažu da bi granice između zemalja EU-a trebale ostati otvorene, što nije bio slučaj za vrijeme prvog vala u ožujku, travnju i svibnju.

Gospodarstvo se ne smije ponovo ugasiti, rekla je uoči samita kancelarka Merkel. Trebalo bi se „pobrinuti za to da ne bude potreban neki novi lockdown".

Korona-semafor bi trebao pomoći

Europska unija na dobrovoljnoj bazi uvodi takozvani „korona-semafor" za sve europske regije. Pritom po prvi put neće biti uziman u obzir samo broj novih zaraza, već i stopa testiranja. Strogo njemačko pravilo o 50 zaraženih na 100.000 stanovnika bit će prošireno na opseg od 25 do 150.

Šefovi država i vlada pozdravljaju takav sustav upozoravanja za putnike. No sudjelovanje je na dobrovoljnoj bazi. O daljnjim mjerama, poput karantene ili obveznog testiranja, i dalje će odlučivati svaka zemlja-članica pojedinačno. Šefovi država i vlada žele razgovarati i o tome kako će u EU biti osigurano snabdijevanje cjepivom, čim ga bude bilo. Cjepivo bi Europska komisija trebala nabaviti za čitavu Uniju.

Komplicirani pregovori o proračunu

Njemačka kancelarka, koja do kraja godine predsjeda Vijećem EU-a, traži da Europski parlament što prije podrži korona-fond za obnovu i proračun EU-a za sljedećih sedam godina, u visini od ukupno 1,8 bilijuna eura. „Sada je važno usvojiti paket, kako bi se početkom 2021. godine ta sredstva zaista mogla koristiti. Užurbano radimo na postizanju dogovora s Europskim parlamentom“, ističe Merkel.

Europski zastupnici zahtijevaju poboljšanja koja se tiču kontrole vladavine prava u zemljama-članicama, prije nego što sredstva EU-a budu isplaćena. Tome se naročito protivi Poljska. Vicepremijer te zemlje Jaroslaw Kaczynski prijeti vetom u pregovorima o proračunu. EU već dugo kritizira poljsku reformu pravosuđa, koja, kako se tvrdi, podriva vladavinu prava.

Brexit: EU čeka da Johnson popusti

Kada je riječ o Brexitu, šefovi država i vlada EU-a nemaju o čemu pregovarati, jer britanski premijer Boris Johnson nije ni pozvan na samit. U razgovorima pregovarača o trgovinskom sporazumu s Ujedinjenim Kraljevstvom koje, nakon prijelazne faze, 1. siječnja 2021. napušta europsko tržište – nema pomaka. Jedna strana optužuje drugu da nije spremna učiniti ustupke kada je riječ o pitanjima državne pomoći, ribolova i pravne kontrole eventualnih sporazuma.

Šefovi država i vlada EU-a su zainteresirani za to da se postigne fer sporazum, smatra Michel – „ali ne pod svaku cijenu". Ultimatum koji je postavio britanski premijer Johnson i koji ističe u četvrtak, na samitu u Bruxellesu će vjerojatno biti ignoriran. Johnson je najavio da će nakon samita priopćiti što bi, prema ocjeni njegove vlade, trebalo dalje poduzeti.

Šefovi država i vlada razgovarat će i o klimatskim ciljevima EU-a. Pritom je sporno koliko bi se trebala smanjiti emisija ugljičnog dioksida do 2030. godine. Ali o tome će se odlučivati tek u prosincu. Drugog dana samita razgovarat će se i o strategiji vezanoj za Afriku i nizu vanjskopolitičkih žarišta, od Bjelorusije do Turske.