Samit EU-Zapadni Balkan: skoro kao obiteljsko okupljanje

Slovenski domaćini su na samitu EU-a sa zemljama Zapadnog Balkana postavili pravi mali šatorski grad na zelenoj livadi. Premijer Janez Janša namjeravao se profilirati i ponadao se da će postići politički uspjeh. Ali sesija održana ispred prelijepe planinske kulise potonula je pod kišom koja nije prestajala padati.

Put do mjesta za konferencije za novinare pretvorio se u blatnjavu stazu, a i prisutni su bili više pokisli, nego sretni. Ambiciozan Janšin cilj, da se EU obveže na pridruživanje novih članica do 2030. godine – nije uspio. Ostalo se na općim mjestima, a sve prema mantri: Zapadni Balkan u principu pripada obitelji, ali treba nam više vremena.

Geopolitika trijumfira nad skepticizmom

Letonski premijer Krisjanis Karins jutros je kratko izjavio: „Ili će Europa pružiti ruku ili će to učiniti netko drugi." Pri tome je mislio na pokušaje Kine, Rusije ili Turske da kroz investicije i političke inicijative steknu uporište na Zapadnom Balkanu. Šest zemalja ima još dug put pred sobom, rekao je Karins, ali proces pristupanja mora napredovati.

Angela Merkel, kojoj do formiranja nove njemačke vlade preostaju još samo jedan ili dva samita EU-a, još jednom je jasno stavila do znanja: „Ne činimo mi njima uslugu, to je naš osnovni interes“ – da Zapadni Balkan bude u EU-u. S tim su se svi složili i Europljani bi morali održati svoja obećanja.

Njemačka kancelarka je prethodno, zajedno s francuskim predsjednikom, pokušala bilateralnim razgovorima ukloniti neke prepreke. U razgovorima s predstavnicima Srbije i Kosova, Angela Merkel i Emmanuel Macron bezuspješno su obećavali gospodarske poticaje kako bi dvije zemlje prevladale svoj sukob. Kancelarka i predsjednik su čak preuzeli na sebe pregovore i s Bugarskom, kako bi riješili spor sa Sjevernom Makedonijom oko jezika i dugogodišnju blokadu pristupnih pregovora. Ali predstavnici iz Sofije samo su odmahnuli rukom: oni su predstavnici vlade u ostavci i zato su nemoćni.

Kancelarka pak smatra da je besmisleno govoriti o vremenskom okviru za proširenje. Svjesna je da se o pristupanju Zapadnog Balkana govori već dva desetljeća, ali ponavlja da je „put još dug". Ona upozorava da zemlje poput Crne Gore, čije su reforme uznapredovale, ne bi trebale biti zadržavane na svom putu određivanjem fiksnog datuma. A drugi bi jednostavno trebali nastaviti s reformama, posebno na području vladavine prava i borbe protiv korupcije, kako bi konačno ispunili uvjete za prijem.

„Europa je naša sudbina", rekao je kosovski premijer Albin Kurti na početku sastanka. Potom je kritizirao Uniju, jer ne ispunjava svoja obećanja i pozvao ju da bude hrabrija. Ali od nekakvog velikog povijesnog iskoraka neće biti ništa sve dok njegovu zemlju ne priznaju čak ni sve članice EU-a, poput Španjolske i nekih drugih. Od svih kandidata, Kosovo je trenutno najudaljenije od tzv. „zrelosti za članstvo“.

Skeptici ublažili stavove

Iako je Nizozemska dugo bila jedan od najvećih protivnika proširenja EU-a, premijer Mark Rutte se u Sloveniji pokazao neobično otvorenim: izrazio je nadu da bi pregovori sa Sjevernom Makedonijom uskoro mogli početi i pozvao bugarskog predsjednika da ukine blokadu. Ali, kaže, pristupni pregovori morali bi biti strogi, pošteni i temeljeni na kriterijima.

Tako je Rutte bar odškrinuo vrata. Iako je zabrinut „zbog vladavine prava u nekoliko zemalja", ipak kaže da je na Europskoj komisiji da to procjeni. Znamo da nizozemski premijer pritom posebno misli na Albaniju i njenu neadekvatnu borbu protiv organiziranog kriminala. Nizozemska je, naime, već godinama u problemu zbog širenja albanskih narko-grupa.

Francuski predsjednik se također odmakao od svog ranijeg skepticizma po pitanju prijema zemalja Zapadnog Balkana. „Imali smo vrlo dobru diskusiju", rekao je Macron – pa čak i ako je došlo do komplikacija između nekih zemalja, poput Srbije i Kosova. Zato je toliko važno pružiti tim zemljama kratkoročne izglede, istaknuo je Macron i upozorio: „Vidimo da se povijest ponavlja i da postoje jake napetosti."

Financijska pomoć

Macron ukazuje na važnost najavljenih ulaganja EU-a. Komisija planira u narednim godinama dodijeliti devet milijardi eura i osigurati dodatnih 30 milijardi privatnih investicija za poboljšanje gospodarske situacije na Zapadnom Balkanu. Proizvodnja te regije trenutno iznosi samo jedan posto BDP-a Europske unije. Francuski predsjednik je također istakao da ni sam EU još nije spreman za primanje novih članica – što je problem koji je on i do sada vidio kao najveću prepreku. On je rekao da se način na koji funkcionira EU mora reformirati te da je taj posao i sa sadašnjih 27 članica pretežak.

Na kraju je došlo do neke vrste političkog zagrljaja sa Zapadnim Balkanom i uvjeravanja da zaista pripadaju obitelji, samo ako mogu brže i bolje provesti reforme. Ostaje da se vidi hoće li to, zajedno s financijskom injekcijom iz Bruxellesa, biti dovoljno da se zaustavi proces odmicanja od EU-a, poput onog u Srbiji u smjeru Rusije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu