Sastanak na vrhu NATO-a: pritisak na Njemačku

Politička težina Njemačke u NATO-u nikada se nije tako brzo mijenjala kao u proteklih 16 mjeseci. Sada je uočljiva tzv. "prekretnica" u njemačkoj politici, o kojoj je kancelar Scholz govorio u Bundestagu nedugo nakon početka ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine.

Oči mnogih članica Sjevernoatlantskog saveza  trenutno su uprte u Njemačku i njenu politiku, jer se na samitu NATO-a u Vilniusu očekuju odgovori na inzistiranje Ukrajine da bude primljena u ovaj vojni savez.

Trajna sigurnost Ukrajine

Berlinska Zaklada za znanost i politiku (SWP) je pred samit NATO-a u glavnom gradu Litve Vilniusu predstavila analizu pod nazivom "Dugotrajna sigurnost Ukrajine" u kojoj poziva na konkretne korake, koji bi u konačnici mogli dovesti do toga da ova zemlja postane članica NATO-a.

Kijev će biti podržan "Paktom za sigurnost, obnovu i mir". To bi trebale biti „mjere uzajamnog jačanja", koordinirane među različitim akterima. Ti akteri su EU, NATO, velike industrijske zemlje iz skupine G7 i više od 50 nacija koje ih podržavaju pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, koje koordiniraju isporuke oružja Ukrajini u američkoj vojnoj bazi Ramstein na zapadu Njemačke.

"Njemačka igra ulogu ključne zemlje u smislu financijskih resursa i sposobnosti, a prije svega političke težine", kaže u intervjuu za DW koautorica analize i suradnica Zaklade za znanost i politiku Margarete Klein.

„Nama je važno da sigurnost Ukrajine bude zajamčena, i to dugoročno", kaže Klein, koja vodi istraživačku grupu za istočnu Europu i Euroaziju u berlinskoj zakladi. "Vidimo samo tri opcije: ili da se Rusija razoruža, što je nerealno, ili da Ukrajina ponovo dođe u posjed nuklearnog oružja, što nitko ne želi - ili da Ukrajina postane članica NATO-a."

Kijev i dalje želi u NATO

Andrij Jermak, menadžer ureda i savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, je neposredno prije samita NATO-a pozvao da se njegovoj zemlji da jasan signal. "Ukrajina očekuje da na samitu u Vilniusu dobije pozivnicu za pojednostavljeno pristupanje savezu", rekao je Jermak na konferenciji za novinare krajem lipnja, na koju je izričito pozvao njemačke novinare.

Ukrajinci imaju velika očekivanja od Nijemaca. Zelenski će se paralelno zaputiti u posjetu Europskoj uniji i glavnim gradovima zemalja članica, kako bi promovirao pomak u pravcu NATO-a, kao što je to prethodno učinio u Češkoj i Bugarskoj. Ukrajinskog predsjednika podržavaju vlade baltičkih zemalja i Poljske.

U svojoj analizi Klein piše da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i Kremlju mora jasno dati do znanja da je podrška Zapada Ukrajini - trajna. Ona smatra da Rusija igra na kartu vremena. Moskva se nada da će podrška Ukrajini oslabiti, ali to neće funkcionirati, uvjerena je Klein. I ističe: "Bilo bi nužno konsolidirati, intenzivirati i osigurati dugoročno financiranje isporuka oružja." Ona dodaje da se to odnosi na streljivo, održavanje, cijelu logistiku za ukrajinsku obranu ali i na razvoj ukrajinske obrambene industrije. Kaže i da Ukrajina mora biti potpuno integrirana u zapadnu vojnu strukturu.

Uloga Njemačke

U narednih nekoliko godina Njemačka bi tako postala "središnja nacija u obrani i naoružavanju u Europi", smatra Klein.

Ova izjava će vjerojatno dovesti do konfuzije u njemačkoj vladi i njenoj politici. Neposredno prije ovog sastanka na vrhu NATO-a vlada u Berlinu je usvojila novi državni proračun. Gotovo svi članovi vlade moraju štedjeti - osim ministra obrane. Ipak, Boris Pistoriusmora odraditi pokoju akrobaciju kako bi 2024. godine postigao tzv. cilj od dva posto, odnosno da se dva posto BDP-a izdvoje za njemačku vojsku. U priopćenju Ministarstva obrane o "vladinom nacrtu proračuna za 2024. godinu" navodi se da će u narednoj godini "dva posto BDP-a biti potrošeno na izdatke za obranu u okviru NATO-a".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu