Schmidtov govor: "Jalova osuda bez adekvatne reakcije"

Još nema konkretne reakcije visokog predstavnika na pokušaje Republike Srpske (RS) u BiH da jednostrano oduzme nadležnosti od države Bosne i Hercegovine, ocjenjuju analitičari nastup visokog predstavnika Christiana Schmidta u Parlamentu Bosne i Hercegovine. „Više je to bio govor birokrata nego diplomata od kojeg se, zbog prijetećih procesa u BiH, očekuje da nastupa kao političar", kaže za DW psiholog i politički analitičar Ibrahim Prohić.

On napominje da su stavovi šefa OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika) Christiana Schmidta načelno prihvatljivi, ali da pokazuju nizak stupanj efikasnosti. „Pozivati na dijalog političke snage koje su nedvosmisleno orijentirane na destrukciju je naivno. Osnovni mehanizmi tih unutarnjih snaga su maksimalistički zahtjevi bez spremnosti na dijalog i kompromis", ističe Prohić.

Destrukcije na djelu, bonnske ovlasti u ladici

Iako je na sjednici Parlamenta rekao da ugrožavanje budućnosti BiH nije opcija i da su „bonnske ovlasti u ladici", nagovještavajući kako mogu biti i upotrijebljene, Schmidtu se zamjera što nije otkrio metode i instrumente za uspostavu demokratskih procedura i „vraćanje digniteta" državnim institucijama kojima daje prioritet.

„Važno je što Schmidt naglašava da dezintegracija i osporavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH mora prestati i da međunarodna zajednica neće biti pasivna, ali nedostaje naznaka alata kojima će se suprotstaviti procesima destrukcije koji su već u fazi realizacije. Ovo nije Dodikov individualni hir, već projekat susjeda i jedne globalne sile – Rusije", kaže Prohić.

Međunarodna zajednica to neće mirno gledati

Obraćajući se Parlamentu BiH, visoki predstavnik Christian Schmidt osudio je blokadu državnih institucija i vraćanje nadležnosti s države BiH na entitet RS. „Jednostranim vraćanjem unazad ugrozit će se europski put zemlje, ali i ekonomski napredak. Međunarodna zajednica to neće mirno gledati, a ni građani to svakako ne žele", upozorio je Schmidt.

Izabrane predstavnike iz RS-a koji „paraliziraju rad državnih institucija" pozvao je da se vrate u organe vlasti, jer njihova aktualna politika „na duge staze neće imati podršku". Osudio je usvajanje zakona o Agenciji za lijekove u Skupštini RS-a, čime entitet jednostrano pokušava preoteti nadležnosti države. Schmidt je također izrazio nerazumijevanje za jednostrano poništavanje „Inzkovog zakona" na području RS-a.

Milorad Dodik: „Druženje koje ne obvezuje RS"

„Dopuna Kaznenog zakona kojom se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca odnosi se na sve žrtve", rekao je Schmidt. Dodao je i da on nije (bivši visoki predstavnik) Paddy Ashdown i da „neće biti povratka u to vrijeme". Također je naglasio da atmosfera straha i podjela ubrzava egzodus mladih iz BiH.

Reagirajući na Schmidtov govor u Parlamentu BiH, član državnog Predsjedništva Milorad Dodik je kazao da je sjednica Parlamenta bila „obično druženje" i da „oni mogu sjediti, ali ne mogu donijeti nijedan zaključak koji bi bio obvezujući za RS".

„Bolje da je Schmidt sačekao potvrdu u UN-u"

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojša Radmanović (SNSD) smatra da je Schmidt „upao u zamku" tražeći da se obrati Domu, jer je sjednica „zakazana nelegalno". „Umjesto da strpljivo sačeka svoju eventualnu potvrdu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, pa da onda s punim legitimitetom sazove oba doma Parlamenta BiH i da im se obrati, on je pristao da se obrati krnjem sazivu jednog doma", rekao je Radmanović.

Za predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića (SDA) važno je što je Schmidt iznio stav OHR-a „da će se poštovati Ustav BiH, odluke državnog Ustavnog suda i da nema govora o prenošenju nadležnosti s državnog nivoa na niže nivoe vlasti".

U Parlamentu nije bilo predstavnika diplomatskog zbora

Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije BiH kazao je da na sjednici Parlamenta u četvrtak (28. 10.) za vrijeme obraćanja visokog predstavnika „nije bilo onih koji stvaraju probleme". „Oni koji su trebali čuti poruke, nisu bili tu da ih uživo čuju, iako ne sumnjam da su ih čuli. No, iznenadilo me što nije bilo predstavnika diplomatskog zbora u BiH, a svi su bili pozvani", rekao je Magazinović, dodajući da je to zabrinjavajuća situacija „jer pokazuje da nešto ne štima".

Schmidtov nastupni govor u Parlamentu BiH može se ocijeniti i kao „opipavanje terena" na političkoj sceni. Bila je to, kako za DW kaže novinar Hine i politički analitičar Pejo Gašparević „kombinacija upozorenja i balansa". „S jedne strane Schmidt upozorava kako su sve opcije za rješavanje krize u BiH na stolu, a s druge spušta loptu ističući kako zaoštravanje krize nije ni u čijem interesu", kaže Gašparević.

Schmidtova taktika „toplo-hladno"

Sugovornik DW-a smatra kako je Schmidt za svoj nastupni govor odabrao taktiku „toplo-hladno" nastojeći političkoj javnosti preporučiti sebe kao snažnu osobu koja šalje upozoravajuće poruke, pri čemu ostavlja i odškrinuta vrata za pregovore s onima koje sada kritizira. „Schmidt se predstavio kao diplomatski produkt s njemačkom pedantnošću, ali je upitno koliko će to dojmiti političke produkte s balkanskim mentalitetom", kaže Gašparević.

Istup Christiana Schmidta u Parlamentu BiH analizirali su i lokalni mediji. Nekima se čini kako postoje paralele između Schmidta i posljednjeg jugoslavenskog premijera iz devedesetih godina prošlog stoljeća Ante Markovića, te Milorada Dodika i bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Ni Milošević nije sankcioniran na vrijeme

U tekstu za portal Interview pod naslovom „Christian Schmidt pred Zastupničkim domom Parlamenta – je li prekasno?" Ahmed Burić, pored ostalog, piše kako ne sumnja u Schmidtove „dobre namjere", ali podsjeća na izreku da je „put do pakla popločan – upravo dobrim namjerama". Burić, naime, kaže da se devedesetih godina nije na vrijeme sankcioniralo ponašanje Miloševića, što je dovelo do krvoprolića, te upozorava kako i danas izostaje adekvatna reakcija kojom bi se sankcionirali destruktivni Dodikovi potezi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu