Scholz Putinu: „Da se nisi usudio!“

„Mi ćemo se toliko ojačati da se nitko neće usuditi napasti nas", izjavio je njemački kancelar Olaf Scholz u razgovoru s novinarkom i voditeljicom Anne Will u njezinoj emisiji na prvom programu njemačkog javnog servisa ARD. On je dodao da je to istodobno i poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: „Da se nisi usudio!"

Scholz je istaknuo da se svi NATO-ovi partneri u istočnoj Europi mogu pouzdati u obvezu kolektivne obrane, pri čemu posebnu ulogu, kako je rekao, igraju SAD i Njemačka. Govoreći o potencijalnoj ruskoj prijetnji za Poljsku ili baltičke države, njemački kancelar je rekao: „Napad bi bio i napad na nas same." I ponovio da će Njemačka ispuniti svoju obvezu izdvajanja dva posto BDP-a za obranu.

Scholz razmatra nabavu proturaketnog sustava

Kancelar je također potvrdio da se razmatra postavljanje novog proturaketnog sustava: „Mogu reći da to sigurno spada u stvari o kojima vijećamo – s dobrim razlogom." Jedna od opcija je izraelski obrambeni sustav Arrow 3 (Strijela), koji može uništiti rakete dugog dometa visoko iznad zemlje, sve do stratosfere. Njemačka vojska sada nema takve mogućnosti. Trošak se procjenjuje na do dvije milijarde eura. Sustav bi mogao biti u funkciji 2025. godine.

Scholz je najavio „dramatične mjere" ako Rusija u ratu u Ukrajini upotrijebi biološko ili kemijsko oružje. Istodobno je naglasio da se NATO čak ni u slučaju upotrebe kemijskoj oružja neće uključiti u rat u Ukrajini: „NATO neće postati strana u sukobu, to je jasno."

On je odbacio prigovore da je Njemačka previše oklijevala kod isporuke oružja Ukrajini. „Mi činimo sve što je u našoj moći", rekao je Scholz. I istaknuo da su isporuke opreme i oružja Njemačke i njezinih partnera već dovele do toga da je Ukrajina postigla „znatne uspjehe".

Neovisnost o ruskim energentima „prilično brzo"

On je kao neosnovanu odbacio i kritiku da Njemačka svojim uvozom energenata iz Rusije financira rat u Ukrajini: „Rusija s novcem koji se nalazi na računima trenutačno ne može ništa učiniti zbog naših sankcija." I obećao je da će Njemačka „prilično brzo" prestati biti ovisna o ruskim energentima. Istodobno je ponovo odbio mogućnost trenutačne obustave uvoza iz Rusije i upozorio: „Radi se o nevjerojatno mnogo radnih mjesta." Ako bi odmah došlo do prekida isporuke, to bi dovelo do toga da bi cijele industrijske grane morale obustaviti rad, pojasnio je njemački kancelar Olaf Scholz.

Ukrajinci tvrde da potiskuju rusku vojsku

A u Ukrajini se borbe nastavljaju. Ukrajinska vojska je priopćila da je započela uspješne protunapade u kojima su u nedjelju (27.3.) u okolici grada Harkiva na istoku zemlje ruske postrojbe potisnute iz mnogih mjesta. „Mi tjeramo okupatore u smjeru granice", objavio je regionalni vojni zapovjednik Oleg Sinegubov na Telegramu.

Prema ukrajinskim informacijama, ukrajinske snage su uspjele vratiti i dijelove područja oko glavnog grada Kijeva. Čini se da se u nedjelju crta bojišnice udaljila i od grada Mikolajiva na jugu Ukrajine i da je popustilo bombardiranje toga grada koji ruska vojska već tjednima opsjeda. Sve te podatke nije moguće potvrditi iz neovisnih izvora.

Ukrajina optužuje Rusiju za „nehumanu taktiku"

Prošle noći su nastavljeni ruski zračni napadi na ukrajinske gradove. Prema izvještajima ukrajinskih medija teške eksplozije su zabilježene, među ostalim, u Kijevu, Harkivu i Rivneu. U blizini Harkiva je u topničkim napadima poginulo petero odraslih i dvoje djece, izvijestilo je regionalno Državno odvjetništvo.

Ukrajinsko vodstvo je optužilo rusku vojsku za „nehumanu taktiku". Tu su „djelomične ili potpune blokade humanitarnih koridora, blokade opkoljenih gradova", napisao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, na Twitteru. Osim toga, dodao je, Rusija nastavlja „totalne raketne napade" na ukrajinske gradove.

Mariupolj se bori „za preživljavanje"

Ukrajinsko vodstvo se boji da će se situacija oko lučkog grada Mariupolja još više zaoštriti. Razlog za tu bojazan je najava Moskve da će se ubuduće koncentrirati na „oslobađanje Donbasa".

U Mariupolju se preostali stanovnici i dalje bore „za preživljavanje", objavilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru. „Humanitarna situacija je katastrofalna." Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je doprema hrane i lijekova u taj grad „nemoguća". „Ruske oružane snage bombardiraju konvoje s humanitarnom pomoći i ubijaju vozače", izvijestio je Zelenski. Do sada nije uspjelo otvaranje ruta kojima bi stanovnici mogli napustiti grad. Strane u sukobu za to optužuju jedna drugu.

U Hersonu, jedinom većem ukrajinskom gradu koji su do sada uspjele zaposjesti ruske postrojbe, u nedjelju je, kako su izvijestili očevici, protiv ruske okupacije prosvjedovalo oko 500 ljudi. Mirne demonstracije su prekinute uporabom suzavca i dimnih bombi, rekao je jedan sanitarac za novinsku agenciju AFP.

Prema spoznajama ukrajinskih vojnih izviđača, Rusija očito doprema nove rakete u Bjelorusiju, za svoje tamo postavljene lansirne rampe. Također je priopćeno da Rusija premješta dodatne vojne snage na ukrajinsku granicu.

Zelenski: Putin oteže s mirovnim pregovorima

Ukrajinski predsjednik Zelenski je u video-intervjuu s ruskim novinarima optužio Vladimira Putina za otezanje s mirovnim pregovorima. Zelenski je ponovo zatražio povlačenje ruske vojske iz Ukrajine. Tek tada mogu postojati sigurnosna jamstva za Ukrajinu, koja su pak temelj za odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u, što Moskva zahtijeva, naglasio je ukrajinski predsjednik. On je također ponovio da o mogućem neutralnom statusu Ukrajine na kraju mogu na referendumu odlučiti samo ukrajinski građani.

wa/bru (dpa, rtr, afp, ard)