"Seks s robinjama dozvoljen"

Muhamed Salih al Munadžid nije pretjerano star. No vjerska stručna mišljenja ovog saudijskog propovjednika zvuče kao da su nastala u nekim davnim vremenima. Sin palestinskih izbjeglica rođen je 1960. u Siriji ali od djetinjstva živi u Saudijskoj Arabiji. I ovdje je jedan od najpopularnijih “savjetnika” mladih Saudijaca koji na njegovoj internetskoj platformi “islamqa.info” traže savjet u prevladavanju svakodnevnih problema prosječnog žitelja Saudijske Arabije. Recimo kad se radi o seksu s “robinjama”.

Muškarcima dozvoljeno

No u tekstu u kojem jedan korisnik portala vjerskog “mudraca” pita za savjet, riječ “robinja” nije pod navodnim znacima. Jer svatko u Saudijskoj Arabiji zna da se radi o kućnim pomoćnicama iz azijskih zemalja koje zaista kao roblje u 21. stoljeću žive i rade u arapskom kraljevstvu. Zabrinutog mladića muči jedno pitanje: smije li se upuštati u seksualne odnose s “robinjama” iako je u braku. Muhamed Salih al Munadžid naravno ima odgovor. Koji ne iznenađuje. „Islam dopušta muškarcu spolni odnos s robinjom bez obzira na to je li u braku s jednom ili više žena ili je još neoženjen“. „Mudrac“ se poziva na Kuran ali i na mišljenje nekoliko drugih propovjednika. „Učenjaci su složni po ovom pitanju da nitko ne smije zabranjivati ove odnose. Tko god to čini je grešnik koji se protivi mišljenju učenih“, stoji u objašnjenju.

Vjerski odgovor na sve

Ova fetva (pravno mišljenje ili uputa koju daje islamski svećenik kako da se riješi neki problem u skladu sa "šerijatom") koja djevojke i žene koje su Saudijsku Arabiju došle kako bi kućnim poslovima prehranile obitelji pretvara u seksualne igračke saudijskih muškaraca, je samo jedno u moru pravila koja sva zajedno čine okvir za „suživot“ muškaraca i žena u Saudijskoj Arabiji. Samo u drugoj polovici 20. stoljeća, „vjerski mudraci“ su, kako procjenjuje etnologinja Madavi al Rašid s ugledne londonske School of Economics, izdali preko 30.000 fetvi na tu temu. Brak, osobna higijena, medicinska pitanja, nema područja u kojem se vjerski stručnjaci po vlastitom uvjerenju ne razumiju.

Nehomogen stav žena

Činjenica da Saudsijka Arabija živi u nekom drugom vremenu je poznata. No kako stoje stvari sa ženama u drugim islamskim zemljama? Rasprave se kreću od konzervativnih propovjednika s jedne, te sekularnih i islamskih feministica s druge strane. Pitanje žena, kako kaže tuniska feministica Sophie Bessis, sve više prodire u prvi plan i propovjednici s Bliskog istoka žele nametnuti jedan vjerski identitet. „Identitet=vjera=umotana žena“, ovo je formula koju je, kako Bessis piše u svojoj knjizi „Arapi, žene, sloboda“, prihvatio arapski svijet. No ni feministice diljem svijeta nisu uvijek suglasne kad se radi vrednovanju burke i nikaba. Dok neke tvrde da je pozitivno to što se žene pokrivene od glave do pete „ako ništa drugo ne vrednuju prema izgledu“ (australska feministica Helen Razer koja u nikabu čak vidi neku vrstu emancipacije) druge, poput kanadsko-marokanske znanstvenice Ibtissam Bouachrine smatra kako nošenje burke ili nikaba, koja je neka vrsta „nastambe“, ženu u svakom trenutku podsjeća na to da joj je mjesto u kući.

No neke islamske feministice brane potpuno pokrivanje žena i tumače ga na drugačiji način od kritičarki. Naime ne kao izraz poniženja nego skromnosti. Američka islamologinja Amina Wadud u svojoj knjizi „Kuran i žena“ navodi kako je u vrijeme pisanja islamske svete knjige pokrivanje žene simboliziralo skromnost, dakle vrlinu.