Sigurniji internet u Hrvatskoj – stvar pojedinačnih inicijativa

Nakon što su objavljeni podaci koji govore da je vrlo velik broj europske djece i mladih barem jednom u životu bio metom cyberbullyinga - internetskog nasilja među djecom ili usmjerenom prema djeci, Europska je komisija pokrenula kampanju za sigurniji internet. Tako će do 2013. godine Europska unija utrošiti 55 milijuna eura za zaštitu djece od nepoćudnih sadržaja I zlostavljanja na internetu i putem mobitela. U kampanju koja je započela 10. veljače uključile su se sve zemlje članice Europske unije te Island i Norveška.

Prema rezultatima nedavnog istraživanja što su ga među 2.700 djece iz različitih gradova Hrvatske proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, gotovo sva ispitana djeca prosječne dobi od 14 godina navela su kako kod kuće imaju računalo te kako posjeduju vlastiti mobilni telefon. Isto tako, čak 91% ispitane djece navelo je da redovito koristi internet. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i osnivačica Hrabrog telefona kaže kako je istraživanje jasno pokazalo kako i u Hrvatskoj, u virtualnom svijetu među djecom ima brojnih oblika nasilnog ponašanja:

„Jedan veliki postotak djece, točnije, 15%, je doživjelo da je netko pisao i objavljivao tajne ili neistine o njima, a 20% djece, dakle svako peto dijete, doživjelo je da se netko predstavljao kao on ili ona i govorio ili pisao u njegovo ili njezino ime. Čak 23% djece iz našeg uzorka mobitelom snima vršnjake u tučnjavi ili u drugom nasilnom ponašanju.“

Nužan jači angažman roditelja

Buljan Flander naglašava kako je riječ o specifičnoj vrsti nasilja koje dugoročno može imati puno ozbiljnije posljedice na dijete nego nasilje u stvarnom svijetu. Stoga je izuzetno bitno u taj dio života djeteta budu više uključeni roditelji:

„Jer ako mi kontroliramo s kim nam se dijete druži na igralištu, ispred kuće, u kvartu, mislim da onda moramo biti informirani i o tome s kim nam se djeca druže preko interneta i što rade preko interneta.“

Uskoro prvi hrvatski software za blokiranje neželjenih Internet sadržaja

A u tom važnom poslu roditeljima bi mogao pomoći i prvi kompjuterski program na hrvatskom jeziku čiji će zadatak biti blokiranje nepoćudnih internetskih sadržaja na računalima kojima se koriste djeca. Ideja za osmišljavanjem ovakvog programa potekla je iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, a njegov voditelj, Tomislav Ramljak najavljuje kako će program biti dostupan na njihovoj internetskoj stranici i to posve besplatno, od sredine travnja ove godine:

„Prvenstveno ćemo pokušati blokirati različite chat kanale koje djeca koriste i preko kojih dolaze u kontakt s „vrebačem“ ili pedofilom, a potom i sve ostale nepoćudne sadržaje, pornografiju, pornografske slike i ostalo“.

Opasnosti vrebaju i na mobilnom telefonu

Iz ove udruge najavljuju još jednu vrijednu akciju: sve osnovne škole u Osijeku uskoro bi trebale dobiti server koji će onemogućiti izlazak na različite chat kanale na internetu, te će tako školska računala, pa tako i djeca biti velikim dijelom zaštićena od neželjenih podataka i kontakata. No, neželjeni se kontakti mogu uspostavljati, a sadržaji prenositi i putem mobilnih telefona. Zato je UNICEF u Hrvatskoj potkraj prošle godine, zajedno s Hrabrim telefonom i mobilnim operaterima T-mobileom, Vipnetom i Tele 2 pokrenuo akciju «Prekini lanac» čiji je cilj zaustaviti elektroničko nasilje među djecom. Glasnogovornica T-Mobilea, Maja Weber pojašnjava ulogu ovog mobilnog ponuđača u akciji:

„U T-Mobileu smo osigurali SMS mehanizam kojim smo omogućili građanima da sudjeluju u ovoj akciji, da budu donatori. Slanjem poruke oni su mogli dati svoj glas potpore i donaciju u iznosu od 3 kune. Mi u T-Mobileu akciju smo pomogli tako da smo novom donacijom uvećali sve što je bilo prikupljeno putem poziva.“

Zasada bez inicijative države

U akciji je prikupljeno više od 400 tisuća kuna, a novac je utrošen na izradu i distribuciju letaka i plakata te na radionice za učitelje u osnovinim školama. Navedene su akcije vrijedni, ali nažalost pojedinačni pokušaji u borbi protiv suvremenih oblika nasilja među djecom. Za sada izostaje inicijativa države, zaključjuje Gordana Buljan Flander:

„Čini mi se da je sve to više u rukama entuzijasta koji naprave određene programe ili projekte pa ih lokalno provode. Mislim da ćemo vrlo brzo doći u situaciju da ćemo se kajati što nismo ranije nešto poduzeli. Tako je krenulo i s obiteljskim nasiljem i zlostavljanjem djece: nevladine udruge i stručnjaci su započinjali i radili koliko su mogli, ali kada su podigli javnu svijest, onda je morala reagirati država i preuzeti brigu o tome, mijenjati zakone i zapošljavati stručnjake.

Petra Martić, Zagreb

Odg. urednik: S. Matić