Sjeverna Makedonija može izabrati
5. svibnja 2019
Manje od četiri mjeseca nakon stupanja na snagu povijesnog sporazuma s Grčkom, građani novoimenovane Sjeverne Makedonije danas će glasati za novog predsjednika u toj visoko podijeljenoj zemlji.
Kandidat vladajuće stranke lijevog centra, Stevo Pendarovski i konzervativna Gordana Siljanovska-Davkova, suočit će se po drugi put, nakon što prvom krugu nije postignut rezultat koji bi pokazao jasnog pobjednika. Pendarovski je tada osvojio 42,85 posto glasova, a Siljanovska-Davkova 42,24 posto.
Emigracija umjesto glasanja
Iako predsjednik u Sjevernoj Makedoniji u velikoj mjeri ima samo ceremonijalnu ulogu, izbori se smatraju prvim velikim testom za prozapadnu vladu koju predvodi socijaldemokrat Zoran Zaev. U zemlji vladaju velika apatija i razočaranje, posebno kod mlađe generacije, zbog nedostatka napretka vlade u rješavanju problema visoke nezaposlenosti i korupcije.
Samo 41,8 posto od 1,8 milijuna registrirarnih birača balkanske države glasalo je na prvom krugu izbora održanim 21. aprila. To je najniža zabilježena izlaznost na ukupno šest održanih predsjedničkih izbora nakon nezavisnosti od bivše Jugoslavije 1991. godine. Da bi se drugi izborni krug 5. svibnja smatrao zakonski važećim, potrebno je prijeći prag od 40 posto izlaznosti. Inače, drugi i zadnji petogodišnji mandat konzervativnog predsjednika Gjorgea Ivanova okončava se 12. svibnja.
Pošto su prosječne plaće u zemlji oko 400 eura mjesečno i više od jedne petine stanovništva je bez posla, mnogi se odlučuju za emigraciju umjesto za glasnje. „Umorni smo od glasanja u ovoj zemlji, jer se ništa ne mijenja", izjavila je za DW Irena, 30-godišnja diplomirana pravnica iz Skoplja. "Nadam se da ću dobiti priliku i moći napustiti zemlju u bliskoj budućnosti", nada se ona.
Obećanje o reformama
Međutim, slaba ekonomija i masovna emigracija rijetko su bile teme tokom predizborne kampanje. Kampanja Pendarovskog pod sloganom „Zajedno naprijed" bila je fokusirana na očekivani ulazak u NATO i EU perspektivu zemlje.
"Ovo su povijesni izbori za našu zemlju kada odlučujemo između dva radikalno suprotna koncepta za državu i njenu budućnost", rekao je Pendarovski pristalicama tokom skupa u Štipu u srijedu. "Druga strana želi nas vratiti u prošlost (...) i ponovo izolirati zemlju", rekao je on, ukazujući na nacionalističku opoziciju i njegovu suparnicu Siljanovsku-Davkovu.
Najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE, nakon 11 godina na vlasti od 2006. do 2017., želi povratiti svoj ugled i osvojiti makedonske birače nezadovoljne promjenom imena i sporazumom s Grčkom. Kandidatkinja iz ove stranke, Siljanovska-Davkova je uglavnom kritizirala Prespanski sporazum i obećavala da će donijeti "pravdu Makedoniji". Iako je tokom kampanje odbila koristiti novo ime s pridjevom „Sjeverna", Siljanovska-Davkova je obećala da neće posvetiti „svoj cijeli mandat predsjednika" za promjenu sporazuma s Grčkom, već će „reformirati zemlju". „U ovom trenutku Makedonija nije lijepo mjesto za život. Makedonija mora biti reformirana u svakom pogledu. A reforme moraju početi od vrha ", rekla je ona tokom skupa u Bitoli.
Kome će ići glasovi albanskih glasača?
Dok analitičari očekuju tijesnu izbornu utrku, pravi problem ostaje zakonski prag. Ako se ne ispuni minimum odziva glasača, podijeljenu zemlju čeka neizvjesna politička budućnost.
Etnički Albanac Blerim Reka je u prvom krugu predsjedničkih izbora bio na trećem mjestu s 10,57 posto glasova. On nije rekao da li će podržati bilo kojeg od dva kandidata na izborima 5. svibnja. Etnički Albanci čine oko 25 posto stanovništva Sjeverne Makedonije, a glasovi Reke mogli bi biti presudni za uspjeh izbora.
Zamjenik premijera i član DUI, najveće stranke etničkih Albanaca u vladi, Bujar Osmani, upozorio je u četvrtak da bi neuspjeh - neprelazak praga od 40 posto izlaznosti - mogao značiti probleme cijeloj zemlji. „Ako se prag ne ispuni, to bi značilo veliku krizu u Republici Sjevernoj Makedoniji i gubitak perspektive za budući razvoj", rekao je Osmani lokalnoj televiziji.
Premijer Zoran Zaev takođe je govorio o rizicima preniske izlaznosti i rekao da će postojati tri opcije ako se to ipak dogodi: održavanje ponovnog kruga glasanja, usvajanje ustavnih izmjena kako bi se uklonio prag ili davanje ovlasti parlamentu da imenuje predsjednika.
Međutim, kako zemlja čeka završni proces ratifikacije u zemljama članicama NATO-a do kraja godine, kako bi postala punopravna članica saveza, a obećani početak pregovora o pridruživanju EU odložen je za rujan, novi izbori su posljednje što je sada potrebno vladi Zorana Zaeva.