"Smart borders" - novi sustav za šengenske granice

Otvorena i atraktivna – tako se svijetu želi predstaviti Europska unija. Stoga i ulaz u zemlje Unije treba i za građane zemalja koje nisu članice postati što udobnije i jednostavnije. Tako je nedavno izjavila europska povjerenica za unutarnja pitanja Cecilia Malmström iz Švedske prilikom predstavljanja projekta „Smart borders“ („Pametne granice“) koji bi trebao pojednostaviti kontrolu na granicama EU-a ali i donijeti korist gospodarstvu na ovom prostoru.

Naime, prema podacima Europskog statističkog ureda, građani zemalja čije zemlje nisu članice EU-a, tijekom 2011. Uniji su donijeli zaradu od 271 milijarde eura. „Stoga moramo turistima, poslovnim ljudima, studentima i znanstvenicima omogućiti što jednostavniji ulaz na prostor EU-a. Osim toga, obzirom na veliki tehnološki napredak, na sveopće korištenje smarthonea i druge digitalne tehnike, više jednostavno nije u skladu s vremenom da se na graničnim prijelazima još uvijek koriste razni pečati“, naglasila je Malmström.

Veliki projekt gigantskih troškova

Projekt „Smart borders“ sastoji se od dva dijela koja bi do 2017/18 trebala biti uvedena u sve zemlje EU-a: „Registered Travellers Programme“ (RTP) i „Entry-Exit System“ (EES). Njima bi trebale biti opremljene sve kontrolne točke na vanjskim granicama EU – sveukupno njih 2.000 kao i sve međunarodne zračne i morske luke. Troškovi bi se prema procjenama trebali kretati oko 1,1 milijarde eura.

RTP bi primjerice državljanima zemalja koje nisu članice Unije a koji pak vrlo često putuju i prelaze granice EU-a, trebao omogućiti jednostavniji ulazak i izlazak. Oni bi se mogli registrirati i nakon ispitivanja dobiti jednu vrstu elektronske (chip) kartice s kojom bi na automatiziranim šalterima na graničnim prijelazima bez daljnjih kontrola mogli ulaziti i izlaziti iz EU-a.

EES pak služi registraciji biometrijskih podataka svih onih koji su državljani neke zemlje koja nije članica EU-a kao i informacije koliko dugo im vrijedi boravišna dozvola za određenu zemlju Unije. Na taj način se želi spriječiti ilegalni predugi boravak u pojedinoj zemlji EU-a. Ove informacije trebale bi biti pohranjene šest mjeseci. Izuzetak bi činile informacije o onim građanima koji su prekršili pravo i u određenoj zemlji ostali predugo, znači, nakon isteka boravišne dozvole. Njihovi podaci trebali bi biti čuvani neograničeno dugo.

Oštre kritike

Upravo se na račun planiranog EES-a već sada mogu čuti oštre kritike. Iako se službeno navodi kako pohrana podataka služi u prvom redu zaštiti granica od masovnog ulaza izbjeglica iz zemalja sjeverne Afrike kao i drugih kriznih područja, to prema mišljenju mnogih i nije u potpunosti prava namjera. „U principu primjećujemo tendenciju da migranti kao takvi postaju na neki način faktor rizika. A to je kritično“, kaže primjerice Ska Keller, zastupnica u EU Parlamentu iz stranke Zelenih. Prema njezinom mišljenju ovakvim se sustavom svi građani zemalja koje nisu članice Unije stavljaju pod tzv. generalnu sumnju. „Posebno je kritično i to što se planira te podatke staviti na raspolaganje i policiji EU-a. Osim toga neshvatljivo je i to da se strancima uzimaju čak i otisci prstiju čime ih se sve stavlja u istu kategoriju s teškim kriminalcima dok je recimo u Njemačkoj zabranjeno uzimanje otisaka prstiju od Nijemaca i pohranjivanje ovih podataka“, kaže Keller.

Kontrolni sustav nije nimalo praktičan

Ska Keller je u suradnji s zakladom Heinrich Böll izradila posebno istraživanje planiranog novog sustava kontrole granica. Studija je pokazala kako sustav nije nimalo praktičan te da on neće donijeti željenu korist. Između ostalog, on neće moći dati konkretne i pouzdane informacije o mjestu prebivališta određene osobe. Isto tako, kada je riječ o vizama, sustav ne nudi i odgovore na pitanje zašto netko ostaje duže u nekoj zemlji od datuma kada mu ističe viza. To znači da ako se netko recimo razboli i zato ne može napustiti EU da će biti na isti način tretiran kao onaj tko u Uniji želi podnijeti zahtjev za azil. Svemu navedenom treba dodati i enormne troškove novog sustava. Oni prema mišljenju mnogih također nisu prihvatljivi; pogotovo ne u vremenima krize i masivne štednje.

No, usprkos tome Cecilia Malmström zastupa ove planove i kaže kako su troškovi ionako već uračunati u godišnje troškove svih država. Prema njezinom mišljenju „Smart borders“ bi osim toga trebali i uštedjeti troškove dosadašnjih graničnih kontrola. Naime, EU posjećuje sve više osoba (2013. godine se računa s oko 700 milijuna ljudi koji bi trebali prijeći granice Unije) pa bi ovaj sustav trebao zamijeniti zapošljavanje dodatnog personala.

Hoće li ovaj projekt doista postati stvarnost, o tome će uskoro odlučiti Europski parlament i Europsko vijeće.