Smrtna kazna: drastično povećanje broja pogubljenja

Helge Limburg se još uvijek dobro sjeća 7. siječnja. Za zastupnika Zelenih u Bundestagu taj dan je bio „dan tuge i bijesa”. Bio je to dan kada je pogubljen Iranac Mohamed Mehdi Karimi. Šampion u karateu imao je samo 22 godine kada je „ubijen", kako je Limburg rekao za DW, „zbog izostanka pravno državnih procesa".

Helge Limburg nije osobno poznavao Mohameda Mehdija Karimija, ali je preuzeo brigu o mladom Irancu. Kao politički čin, iz solidarnosti s demokratskim pokretom u Iranu - i prije svega nadajući se da će njegov angažman moći spriječiti Karimijevo pogubljenje. Usprkos udaljenosti i iako nije imao priliku razgovarati s Karimijem telefonski, Limburg govori o tome kako su uspjeli izgraditi „osobni odnos". „Imao sam povremeno kontakt s ljudima oko njega i osjećao sam bliskost. Moja obitelj je također dijelila uzbuđenje i patila“, kaže Limburg.

Najviše smrtnih kazni u Iranu i Saudijskoj Arabiji

Mohamed Mehdi Karimi je jedan od najmanje 209 osoba koje su ove godine odvedene na vješala u Iranu, navodi povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Türk.

Iran je zemlja s najvećim brojem izvršenih smrtnih kazni na svijetu. To pokazuje najnovije izvješće o smrtnim presudama i pogubljenjima u 2022. godini, organizacije za ljudska prava Amnesty International. Prošle godine država je u Iranu ubila najmanje 576 ljudi gotovo dvostruko više nego 2021. „U Iranu, režim strahuje za svoju moć“, analizira Renata Alt. Političarka Liberalno-demokratske stranke (FDP) je predsjednica Odbora Bundestaga za ljudska prava i humanitarnu pomoć. „Zbog toga je važno da političkim starateljstvom skrenemo pažnju na mnoge zatvorenike. U suprotnom bi vjerojatno još više ljudi bilo pogubljeno", dodaje Alt u pisanoj izjavi za DW.

Broj smrtnih slučajeva naglo je skočio i na drugoj strani Perzijskog zaljeva: u Saudijskoj Arabiji je 2021. od krvnikove sablje stradalo 196 ljudi. „U jednom danu, Saudijska Arabija je pogubila 81 osobu", rekla je na predstavljanju izvješća glavna tajnica Amnesty Internationala Agnes Callamard. Iran i Saudijska Arabija zajedno su odgovorni za više od 80 posto pogubljenja na svijetu.

Obješeni, streljani, otrovani

U 2022. godini, u dvadeset zemalja su pogubljene najmanje 883 osobe. Više nego u posljednjih pet godina. Nekima su odrubljene glave, neki su obješeni, streljani ili otrovani. Broj pogubljenja je značajno porastao u odnosu na 2021: povećanje užasa za više od 300 slučajeva ili preko 50 posto. A pogubljenja u Kini, koja se vjerojatno broje u tisućama, nisu čak ni dio statistike: Kina tretira broj pogubljenja kao državnu tajnu. Isto važi i za Vijetnam. Ni iz Sjeverne Koreje nema podataka, a vjeruje se da se i u toj zemlji izvršava veliki broj pogubljenja.

U ime države ljudi se ubijaju i u Japanu, SAD-u i Singapuru, zemljama koje Njemačka voli nazivati svojim partnerima. Kada Boris Mijatović, glasnogovornik Odbora Bundestaga za ljudska prava i humanitarnu pomoć, kritizira smrtnu kaznu predstavnicima tih zemalja, često nailazi na jednu od dvije reakcije: „Ili su ljudi s kojima razgovara postiđeni i s osjećajem krivnje ili nastupaju vrlo samouvjereno u smislu: 'Što mi ti sa Zapada želiš reći?'“, priča za DW zastupnik Zelenih u Bundestagu. „Pogotovo u regiji Perzijskog zaljeva, u Aziji ili u Sjevernoj Americi, gdje je to vrlo stara tema, morate biti vrlo maštoviti ako želite u tom sektoru ostvariti napredak", dodaje Mijatović. On smatra da njemački političari imaju obavezu djelovati: „Mi smo pozvani da nastavimo ovu raspravu! Posebno u zemljama u kojima se smrtna kazna ne izriče samo za najteže, nego i za potpuno druge zločine. Kao u Iranu: 'zločini protiv Boga', formulacija koja je vrlo, vrlo upitna!".

Smrt zbog trgovine drogom

Prema podacima Amnesty Internationala, više od trećine svih zabilježenih pogubljenja izvršeno je zbog trgovine drogom. „Činjenica da neke zemlje imaju i primjenjuju smrtnu kaznu u redovnom kaznenom pravu je kršenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i kršenje međunarodnog prava“, naglašava Renata Alt. Njima se izričito zabranjuje smrtna kazna za zločine koji ne dosežu prag „najtežih kaznenih djela", na primjer za ubojstvo s predumišljajem. Predsjednica Odbora za ljudska prava je također uvjerena u to da pogubljenje zločinaca nema efekt zastrašivanja i odvraćanja od počinjenja kaznenih djela. „To ne dovodi do manjeg broja ubojstava ili manjeg kriminala vezanog uz drogu", smatra zastupnica liberala Renata Alt.

U čitavoj toj sumornoj slici postoji nešto što je tračak nade: još šest država je u potpunosti ili bar djelimice, ukinulo smrtnu kaznu 2022. godine. Situacija se naročito promijenila u Africi: Sijera Leone i Srednjoafrička Republika u potpunosti su ukinule smrtnu kaznu. Ekvatorijalna Gvineja i Zambija u velikoj mjeri. Liberija i Gana se spremaju ukinuti ju. Do kraja 2022. godine, ukupno 112 država je potpuno ukinulo smrtnu kaznu! A gotovo dvije trećine svih članica Ujedinjenih naroda, odnosno 125 zemalja, u prosincu je glasalo za moratorij na primjenu smrtne kazne. Možda smrtnoj kazni zaista polako ističe vrijeme.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu